1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Wikileaks i rat informacija

4. decembar 2010

Najbolje krimiće piše život. Slično se trenutno dešava i u vezi s hajkom na osnivača Vikiliksa Džujiana Asanža i pokušajima da se spriječi pristup diplomatskim depešama (250.000) koje su objavljene na toj platformi.

https://p.dw.com/p/QPaV
Paypal je također otkazao saradnju sa Wikileaksom
Paypal je također otkazao saradnju sa WikileaksomFoto: dpa

„Süddeutsche Zeitung“ piše: Kada se saznalo da stranica wikileaks.org više nije dostupna, kao razlog za to je navedeno da je isključen server Vikiliksa. To nije tačno. I baš kao u dobrom krimiću, ispostavilo se da je čitava stvar mnogo komplikovanija. S jedne strane naime, internet portal za trgovinu Amazon, koji se bavi i iznajmljivanjem servera, odlučio je da poništi dokumente Vikiliksa na svojim računarima. Zvanično objašnjenje za to glasi da su aktivisti Vikiliksa prekršili pravila korišćenja servera. S druge strane, računari Amazona nisu bili jedini preko kojih se moglo doći do depeša koje je Vikilis stavio na raspolaganje javnosti. Ovdje u igru ulazi američki EveryDNS koji prodaje imena - kao što je wikileaks.org iza kojih stoje brojevi – jezik kojim međusobno komuniciraju računari, a važno je dodati i hakeri“.

„EveryDNS je ukinuo „saradnju“ sa Vikiliksom navodno zbog masovnih napada iz interneta koji bi mogli da ugroze i ostalih 500.000 ponuda ove firme. Taj argument takođe nije čvrst, jer bi ova firma trebalo da bude u stanju da se odbrani od takvih napada, koji su relativno česti. U svakom slučaju, Vikiliks je uprkos bojkotu od strane Amazona i EveryDNS-a sve vreme bio dostupan preko numeričke adrese http:/213.251.145.96/ koju, istina, nije baš lako lako zapamtiti. Zbog toga se poslije nekoliko sati saznalo da je Vikiliks postao dostupan preko domena nekih evropskih zemlja wikileaks.ch, (Švajcarska) ali i wikileaks.de Nemačka, itd…

Švajcarska adresa koja je prva „procurila“ u javnost kao dostupna je takođe ubrzo bila napadnuta i poništena… Napadi su izvršeni od strane jedne američke internet firme.“

„U ovom ratu informacija“, kaže internet aktivista Džon Peri Barlou, „sve više u centar pažnje dolazi vrhovni ured za registrovanje internat adresa Icann. Taj „ured“ je pod kontrolom vlade SAD i može da ukine slovne, ali ne i numeričke internat adrese. Haktivisti (hakeri-aktivisti) rade u međuvremenu na stvaranju sopstvenog decentralizovanog sistema za slovne internet adrese. Rat informacija se nastavlja”, „Süddeutsche Zeitung“ .

Nepouzdani oblak podataka

Portparol Scotland Yarda izjavio je u petak da osnivač WikiLeksa Julian Asange još nije uhapšen.
Portparol Scotland Yarda izjavio je u petak da osnivač WikiLeksa Julian Asange još nije uhapšen.Foto: picture alliance / ZB

“Frankfurter Allgemeine Zeitung” u vezi sa iznenadnim prekidom saradnje Amazona i EverydaDNS- a sa Vikiliskom, do kojeg je očigledno došlo zbog političkog pritiska vlasti SAD – upozorava firme da ne memorišu svoje podatke u „klaudu“. (Claud, klaud, na engleskom znači oblak, i jedan je od najvažnijih trendova u tehnološkoj branši).

Naime sve više firmi skladište svoje podatke, dijelove svoje informacione tehnologije, „oblak podataka“ u internetu. Taj oblak u svijetu stvarnosti ima oblik računarskih centara kojima obično rukovode eksterne firme kao što su Amazon ili Gugl. Amazon, koji je prije svega poznat preko svojih trgovačkih poslova u internetu, prije nekoliko godina je otkrio poslove sa „oblakom“.

Po mišljenju Electronic Froniter Foundation (EFF) ovo što se desilo sa Vikiliksom trebalo bi da bude znak upozorenja za druge firme.”

“Ova američka firma (EFF) koja se zalaže za slobodu mišljenja i zaštitu podatka na internetu razočarana je time što je Amazon otkazao saradnju sa Vikiliksom pod pritiskom politike. Drugi poslovni partneri Amazon bi trebalo da pitaju tu firmu da li i oni mogu da računaju s tim da nestanu preko noći ako se ispostavi da su za nekoga nepodobni. Inače, ovoj branši – Claud – prognoziraju se dobri poslovi narednih godina. Tržište bi po mišljenju instituta IDC sljedeće godine moglo da se uveća za 30 odsto, dok bi recimo ukupni troškovi za informacionu tehnologiju mogli da porastu samo za 6 odsto. Do 2014. godine Claud tržište bi imalo volumen od čak 55,5 milijardi dolara, dok je recimo 2009. godineto bilo samo 16 milijardi dolara.”

Autor: Dijana Roščić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić