1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Wiesenthal Mossadov agent?

Uz petu godišnjicu smrti na tržištu se pojavila prva dokumantarna biografija lovca na nacističke zločince Simona Wiesenthala. Ona otvara mnoge kontroverze posebice onu o njegovoj navodnoj povezanosti s Mossadom.

Simon Wiesenthal za govornicom UN-a

Simon Wiesenthal za govornicom UN-a

Više od 1.000 nacističkih zločinaca je zahvaljujući njegovom radu dospjelo iza rešetaka. Među njima i takve "veličine" poput nacista koji je uhitio Anu Frank Karla Silberbauera, zapovjednika koncentracijskog logora Treblinka Franza Stangla, i na kraju jednog od glavnog organizatora sistematskog genocida nad europskim židovima Adolfa Eichmanna. No u njegovoj borbi mu je, kako proizlazi iz biografije izraelskog povijesničara Toma Segeva, očito pomagala i izraelska tajna služba Mossad.

"Izdajnik svoga roda"

Kako proizlazi iz prve Wiesethalove dokumantarne biografije, Mossad je od samog početka materijalno i logistički pomagao "lovca na naciste" koji je djelovao iz svog ureda u Beču. Tajna služba tada mlade države Izraela financijski je pomogla otvaranje Wiesethalovog dokumantacijskog centra u Salztorgasse u Beču, plaćala mu mjesečnu plaću te ga vodila pod kodnim imenom "Teokrat".

Adolf Eichmann u uniformi SS jedinica.

Adolf Eichmann u uniformi SS jedinica.

Stoga i ne čudi da u napisima medija s njemačkog govornog područja koji se bave ovom knjigom prevladava pojam "Mossadov agent". Iako se autor Tom Segev u razgovoru za austrijski dnevnik Der Standard ogradio od takve interpretacije niječući da je Wiesenthal bio Mossadov agent, najnovije spoznaje bi mogle baciti svjetlo na legendu o usamljenom lovcu na odbjegle nacističke zločince koji iz svog skromnog ureda zatrpanog povjerljivim spisima vodi nesmiljenu globalnu bitku protiv nepravde.

Wiesenthalova biografija, koja bi se sredinom rujna trebala pojaviti u njemačkim i austrijskim knjižarama, će međutim samo doliti ulje na vatru raspravama o javnom djelovanju jednog od najpoznatijih Bečana koji je i za života često dolazio u sukob s austrijskom nomenklaturom. Vrhunac kontroverzi između Wiesenthala i austrijskog državnog vrha kulminirao je u sedamdesetima kada ga je tadašnji austrijski kancelar Bruno Kreisky, i sam židovskih korijena, nazvao "izdajnikom svoga roda".

Pod prismotrom policije

Kreisky se na Wiesenthala okomio nakon što je ovaj otkrio da su četiri ministra iz tadašnje socijaldemokratske vlade za vrijeme nacionalsocijalizma bili članovi Nacionalsocijalističke radničke partije (NSDAP) Adolfa Hitlera.

Bivši austrijski kancelar Dr. Bruno Kreisky (21. April 1970)

Bivši austrijski kancelar Dr. Bruno Kreisky (21. April 1970)

Kreisky je u otvorenom sukobu Wiesenthalu predbacio "mafijaške metode" te da je u svom dokumantacijskom centru stvorio "doušničku i policijsku državu". Kao vrhunac sukoba Kreisky je Wiesenthalu, koji je preživio nekoliko koncentracijskih logora, predbacio suradnju s nacistima. Wiesenthal je tadašnjem austrijskom kancelaru predbacio "mržnju prema samom sebi i prema židovskom narodu".

Segev je unatoč ovom sukobu na relaciji Wiesenthal - Kreisky začuđen činjenicom da au "lovca na naciste" sustavno i temeljito pratile austrijske tajne službe o čemu svjedoče i brojni protokoli prisluškivanja Wiesenthalovih privatnih razgovora. Segev, koji je kao izraelski novinar u sedemdesetima pomno pratio "židovski sukob" između Wiesenthala i Kreyskog, ipak zaključuje kako najnovija saznanja ne umanjuju Wiesenthalove zasluge. "On nije bio jednostavan čovjek, bio je vrlo svadljiv, tašt, često je živo između realnosti i fantazija ali je u svojoj biti bio to po čemu ga znamo", zaključuje Segev.

Autor: Nenad Kreizer (Der Standard, ARD)

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić