1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Vukovar - zaboravljena priča u Srbiji

Godišnjica zločina u Vukovaru prošla je gotovo nezapaženo u Srbiji. Većina medija tome nije poklonila veliku pažnju, a istim povodom održan je samo jedan skup u Beogradu. Kako se danas percipira Vukovar u Srbiji ?

Skup povodom obilježavanja 22 godine od stradanja u Vukovaru, organizovala je u ponedeljak uveče (18.11) nevladina organizacija Žene u Crnom. One su na Trgu Republike u Beogradu razvile plakat na kojem je pisalo "Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru". Slaba medijska pažnja i manje od 30 učesnika skupa govori da Vukovar polako pada u zaborav u Srbiji. Šta taj zaborav znači i kako se on može tumačiti, za DW komentariše izvršni direktor beogradskog nedjeljnika NIN Nebojša Spaić.

Serbien Demos Vukovar Verbrechen

U Srbiji se tokom rata nije govorilo o onome üto se deüavalo u Vukovaru

"Moj utisak je da Srbija ne pamti Vukovar. To se vidi i po medijima i po nekoj opštoj atmosferi. Ali, ja mislim da je to ustvari dobro, jer kada se to događalo, Srbija je jednostrano gledala na to i uopšte nije bila svjesna zločina i strahota sa srpske strane", kaže on i podsjeća da se u Srbiji za vrijeme rata nije govorilo o onome što su u Vukovaru činili pripadnici tadašnje JNA.

O Vukovaru se, navodi Spaić, u Srbiji prije dvadeset dvije godine govorilo kao o gradu u kome su prevashodno stradali Srbi, a u ovom trenutku to srpsko stradanje je zaboravljeno i prisutna je neka vrsta konsenzusa da je to sto se dešavalo tamo bilo strašno samo po sebi. "Nema više one mržnje koja je na temu Vukovara proizvođena u Srbiji", zaključuje Spaić.

Skup bez incidenata

Da više nema mržnje kakva je postojala prije 20 godina govori i to što je skup u ponedeljak uveče prošao mirno i bez incidenata, da je nekoliko Beograđana zastalo da vidi šta se dešava, pa čak i fotografisalo Žene u crnom i njihove transparente. Ipak, jedna od glavnih aktivistkinja ovog pokreta Staša Zajović ne misli da su se stvari u Srbiji duboko promijenile.

"Dominantno javno mnijenje u Srbiji je zapravo krajnje nacionalističko i nema pomaka u odnosu na devedesete, jednostavno zato što nije ni dobijalo nikakve poruke sa najvišeg političkog vrha. Ukoliko je bilo nekih promjena u političkom smislu, to su isključivo bili potezi pragmatičnog karaktera za dobijanje poena, a poruke koje se šalju javnosti su onakve kakve su bile i devedesetih", ocjenjuje ona.

Među razlozima "smanjivanja tereta zločina" koje su u Vukovaru počinili pripadnici JNA i paravojne formacije, Zajovićeva navodi i preblage kazne izrečene u Haškom tribunalu, ali i medije u Srbiji koji su se "utopili u priču poricanja".

Zloupotreba i manipulacija

Zajovićeva nije nekritična ni prema javnom mnijjenju u Hrvatskoj koje, kaže, takođe nije lišeno nacinalističkih stavova. Uzroke za to djelimično nalazi i u nedovoljnom suočavanju Srbije sa svojom prošlošću.

Serbien Demos Vukovar Verbrechen

Srbija se nije dovoljno suočila sa prošlošću

"Sva ona obećanja koja je Boris Tadić, bivši predsjednik Srbije, dao da će otkriti istinu o masovnim grobnicama Hrvata u Srbiji tokom devedesetih, prije svega u Vukovaru, da će arhive vojske Srbije, odnosno nasljednice JNA otvoriti, od toga nije ništa urađeno. To su sve neki razlozi zbog čega je danas u Vukovaru na djelu jedna vrsta nacionalističke histerije u vezi sa ćirilicom i zloupotreba i manipulacija patnjama ljudi", kaže ona.

Etičke vrijednosti su, kaže Zajovićeva, danas takve da su zločin i njegovo poricanje nešto što se podrazumijeva, a uloga civilnog društva je da se protiv toga bespoštedno bori.

"Mi smatramo da je uloga civilnog društva velika, ono mora stalno da pokreće debate, da vrši pritisak na institucije, da kreira nove vidove tranzicione pravde tj. nove vidove povjerenja i mi to stalno radimo", ističe Staša Zajović.

Autorka: Una Sabljaković
Odg. urednica: Jasmina Rose