1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Vrijedne iskopine - I njemački arheolozi kopaju u Sudanu

Šta vam pada na pamet kada pomislite na Sudan? Većina prvo pomisli na izbjegličku katastrofu u Darfouru. Ona, kao što se to podrazumijeva, baca sve ostalo u sjenu, čak i arheološka iskopavanja na sjeveru zemlje.

Tamo su uz njemačku pomoć izvršena iskopavanja u hramovima, koja bi se uskoro mogla naći na listi UNESCO-ve svjetske kulturne baštine. Tome se nada najveća zemlja afričkog kontinenta, kao i porastu turizma. U hramovima su naime pronadjene vrijedne iskopine, koje bacaju novo svjetlo na antičke relacije izmedju današnjeg Sudana i današnjeg Egipta.

Jusuf je sa svojim ovcama zadnjih deset godina lutao šturim pustinjskim predjelima sjevernog Sudana. Onda su se pojavili neki stranci.To su bili njemački arheolozi. O tome Jusuf nije imao pojma, sve do jednoga dana, kada su ga oni upitali da li bi im mogao pomoći pri iskopavanju.
"Posao je težak. Mi radimo sa metlama, lopatama i nekim drugim alatkama. Ponekad moram izbacivati pijesak, što mi se ne dopada", kaže Jusuf.

28-godišnjak je svoje koze i ovce prepustio bratu, jer iskopavajući zaradi dnevno od tri do četiri Eura. Puno više nego uzgojem ovaca. On već sanja o tome kako će postati bogat čovjek, koji će svoju djecu moći poslati u školu.

"Iskopavanjem mogu zaraditi puno novca. Moja žena je sretna, kada dobije puno novaca."

Već deset godina rade njemački arheolozi u Nagi , pod rukovodstvom Dietricha Wildunga, šefa Egipatskog muzeja u Berlinu. Postojanje velikog arheološkog blaga ispod pustinjskog pijeska na sjeveru Sudana, koje svjedoči o propasti Nubijskog carstva, bilo je poznato još od vremena Richard-a Lepsiusa koji je 1843. godine sa svojom pruskom ekspedicijom prokrstario Sudanom. Ali niko nije započeo otkopavanja hramova u Nagi, zato što su oni bili nedostupni. Stoga su nalazi veoma iznenadili Dietrich-a Wildung-a.

"Kada smo počeli sa iskopavanjem, počela su se redati iznenadjenja. Utvrdili smo da u sali sa stubovima nije preostao samo jedan stub već sedam, i to sa reljefima i natpisima koji su ležali na zemlji. Od toga smo njih pet ponovo postavili ovih zadnjih godina. I još je tu mnogo posla oko hrama, koji se kao posljedica zemljotresa srušio."

Amun-ov hram koji je u medjuvremenu iskopan, samo je jedan od mnogobrojnih svjedočanstava da se na prostoru na kojem su živjeli Nubijci, moralo nalaziti jedno neovisno kraljevstvo Meroita. U Bibliji se ono spominje pod staro-egipatskim nazivom Kusch. Ono što je Dietrich Wildung do sada pronašao, okrenulo je naglavačke njegovo arheološko znanje: Korjenovi egipatske kulture se ne nalaze u Egiptu, već u Sudanu.

"Ovdje odkrivamo "afričke korjenove" egipatske zivilizacije i to stvara jednu novu sliku ne samo o Sudanu kao jednoj od velikih afričkih kultura, već i jednu izmjenjenu sliku Egipta. Sažeto u jednoj rečenici: Egipat se nalazi u Africi."

Početkom Decembra berlinski su arheolozi predali hramove Sudancima. Njihova je želja da Amunov hram bude uvršćen u UNESCO-vu baštinu svjetske kulture. To bi moglo privući više turista u Sudan, nada se ministar turizma Mahjour Mohmed Osman.
"Sve ćemo uraditi da Naga bude uvrštena na listu baštine svjetske kulture. To nam garantira očuvanje nalazišta. Osim toga, na taj način će ljudi iz cijelog svijeta saznati za postojanje hrama u Nagi. Onda će oni poželjeti da ga vide i planiraće put do njega. Zbog toga je primanje na listu svjetske kulturne baštine za nas tako važno."

Masovni turizam kao u Egiptu? Mogućnost koja bi zgrozila njemačke arheologe. Trenutno je Naga fascinantna zbog svog zavučenog položaja usred šturog pustinjskog pejsaža. Mjesto je dostupno jedino višesatnom vožnjom terenskim vozilom preko pješčanih pista. Asfaltni put koji bi bio neophodan za turističke autobuse, ugrozio bi šarm ovog mjesta.