"Vrijedi se boriti za zabranu nikaba"

U mnogim segmentima društva stranci su se dobro uklopili, zaključak je studije "Integracija migranata" koju su sproveli eksperti nekolicine njemačkih zaklada. Zaključak studije pobija mnoge tvrdnje u njemačkim medijima i politici, piše list "Süddeutsche Zeitung":

"Mediji su do sada uvijek isticali problematične slučajeve među useljenicima. Pred svjetlom kamera su se obično nalazili stranci koji primaju socijalnu pomoć i ne žele da rade, islamisti, ili oni koji su umiješani u tuče. Ovi slučajevi izazivaju razočarenje, ali nisu pravilo.

Nova studija izoštrava fokus na stanje u Njemačkoj, useljeničkoj državi: mnogi stranci žive sasvim normalno, neupadljivo, često rade slabo plaćene poslove, ali ipak cijene Njemačku i brojne probleme vide na sasvim isti način kao i Nijemci.

Uspjeh integracije ne mjeri se samo statistikom o broju stranaca među nezaposlenim. Barijere nastaju i kada ih neko poprijeko pogleda u tramvaju, kada ih ne pozdravimo na radnom mjestu ili paušalno imamo nepovjerenje prema svakoj ženi koja nosi maramu na glavi," piše "Süddeutsche Zeitung".

Nikab svodi ženu na vlasništvo muškarca

Kad smo već kod marame na glavi, vlada Francuske je usvojila prijedlog zakona kojim se zabranjuje kompletno pokrivanje tijela u javnosti. U prijedlogu to nije izričito naglašeno, ali je jasno da se uglavnom misli na žene koje nose nikab. Belgija je već ranije usvojila sličan zakon. Neki njemački mediji smatraju da bi i ova zemlja trebalo da donese sličan zakon. Tako "Kölner Stadt Anzeiger" piše:

"Generalna zabrana nikaba, odnosno burke vjerovatno bi dovela do protivtužbe pred Ustavnim sudom i vjerovatnog odbijanja takvog zakona. Ali, isplati se ući u taj proces. Osim toga bi takav proces prisilio zagovornike nikaba da izađu u javnost i iznesu svoje argumente za to, ukoliko ih imaju.

Za razliku od marame na glavi, nikab je definitivno instrument kojim muškarci tlače žene. Takva odjeća ograničava fizički vidokrug žena koje je nose, baš kao što predstavljaju i psihičko ograničenje. On svjesno sprječava komunikaciju i degradira ženu na biće druge klase. On je degradira na taj način da ona postaje vlasništvo druge osobe.

Ustav možda i štiti pravo svakoga da se obuče kako želi. Šta je, međutim, sa još jednim temeljem Ustava: poštovanjem ljudskog dostojanstva? Argument kako nije potrebno donositi zakon zbog samo nekolicine žena koje u Njemačkoj nose nikab ne stoji. Otkada je pitanje ljudskih prava, pitanje kvantiteta? Odista vrijedi da ova stvar izazove glavobolju i sudijama Ustavnog suda," piše "Kölner Stadt Anzeiger".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. ur.: Mehmed Smajić