1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

„Vratite nam ušteđevinu“!

Nakon što su Slovenija i Hrvatska ovih dana ponovo pokrenule pitanje vraćanja stare devizne štednje u bivšoj Ljubljanskoj banci, uslijedila je lavina reakcija štediša u BiH koji su takođe štedjeli u ovoj banci.

Sporazumom o sukcesiji biviših jugoslovenskih republika, potpisanim 2001. godine, države se obavezuju da će riješiti ovo pitanje. Međutim, ni nakon 11 godina se ništa nije promjenilo. Milioni maraka “leže” deponovani u bankama u Sloveniji ali i Srbiji, a po osnovu depozita bivše “Invest banke”. Građani svoja prava traže na Sudu za ljudska prava u Strazburu. Štediše očekuju da će do kraja godine konačno biti riješena njihova višegodišnja agonija.

Sparbücher aus Ex Juugoslavien

Momir Kurušić

“Ja sam Miomir Kurušić, sin deviznog štediše Bore Kurušića koji je radio 30 godina u inostranstvu. Bili smo bez oca, jednom smo ga godišnje viđali, dok nije otišao u penziju. Uglavnom je novac štedio u Ljubljanskoj banci i Jugobaci. Ukupan iznos je između 900 i milion maraka.”

Sparbücher aus Ex Juugoslavien

Štednja Kurušića

Kurušić je jedan od million i 116 hiljada građana BiH koji su svoj novac štedjeli u bankama zemalja biše Jugoslavije, a do kojeg sada ne mogu doći jer svi peru ruke od odgovornosti. Današnja Nova ljubljanska banka iako tvrdi da nije pravni nasljednik bivše Ljubljanske banke, nastala je na njenoj aktivi, dijelom i deponovanom štednjom deviznih štediša. U odgovoru koji su nam poslali iz Nove ljubljanske banke se između ostalog navodi: “Stara devizna štednja štediša BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije ostala je u Narodnoj banci Jugoslavije nakon njenog raspada, što je vidljivo iz Sporazuma o sukcesiji kojeg su 2001. godine potpisale države nasljednice.”

Iz Nove Ljubljanske banke takođe navode da pitanje stare devizne štednje moraju riješiti države nasljednice kroz Sporazum o sukcesiji te da je Republika Slovenija isplatila sredstva po osnovu stare devizne štednje svim građanima koji su imali devizne knjižice, bez obzira na njihovu nacionalnost.

Ušteđevina (ne) može biti predmet sukcesije

Međutim, Sporazum o sukcesiji definiše imovinu bivših država, što znači da se to ne odnosi na staru deviznu štednju, jer se radi o privatnoj imovini. Na ovo ukazuje i zamjenik ministra finansija BiH Fuad Kasumović koji kaže da BiH već 11 godina nije uradila ništa da bi zaštitila svoje građane: “Sukcesija se radi na državnoj imovini, a ovo je lična imovina građana kao i da ima kuću ili stan….Građani BiH su trebali iskoristiti i druge varijante ako su vidjeli da njihova vlada ne radi u ime njih nego u ime slovenačke vlade. Trebali su krenuti sa privatnim tužbama”.

Sparbücher aus Ex Juugoslavien

Svetozar Nišić, predsjednik Udruženja za zaštitu štediša

Kako im ništa drugo nije preostalo, štediše su krenule u privatne tužbe. Predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu štediša BiH, Amila Omerfostić kaže da su sudovi u Sloveniji presudili u nekoliko predmeta da je novac štediša iz BiH zaista prebačen u tadašnju Narodnu banku Slovenije i da je pravni teret vraćanja novca na Novoj ljubljanskoj banci: “I to smo proslijedili Sudu u Strazburu s obzirom da tamo teče za nas bitan predmet na osnovu kojeg se potražuje novac od Ljubljanske banke.”

Blokade ambasada u Evropi

Sparbücher aus Ex Juugoslavien

I Nišić ima ušteđevinu vrijednu oko 85 hiljada eura

Za razliku od Hrvatske koja je na sebe preuzela isplatu štednje svojih građana a sada potražuje ta sredstva od Slovenije, BiH nikada nije preuzela te obaveze. S druge strane, Udruženje građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori angažovalo je jednu njemačku agenciju koja će u svim evropskim institucijama pokrenuti pitanje povrata stare devizne štednje, kaže predsjednik udruženja, Svetozar Nišić: “Tražili smo da mi izgradimo autoput Prnjavor-Doboj , besplatno, da ne dižu kredit od 150 miliona. Da ovom narodu poklonimo autoput. Nema šanse. Bolje dići kredit da svi vraćate. Ali im dolazi kraj. Mi smo se sada prebacili u Evropu.“ Nišić najavljuje i proteste i blokade ambasada BiH Srbije i Slovenije u Evropi kako bi se kako kaže, stalo u kraj lopovima koji su pokrali građane.

Verifikovana ušteđevina se isplaćuje u ratama ili obveznicama

Činjenica je da su entitetske vlade preuzele na sebe isplatu preostalog dijela stare devizne štednje građana BiH kroz proces verifikacije koji za Nišića predstavlja pljačku. „Federacija BiH isplaćuje do 500 evra, dok u RS isplaćuju 1000, s tim da se preostali dio isplaćuje o ubveznicama sa kojima se može trgovati na berzi ili ukoliko se radi o manjem iznosu u deset rata, dva puta godišnje“, kaže Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital.ba: “Tako da će građani ovdje biti najviše oštećeni jer iako RS skraćuje rokove, ne isplaćuje kamate koje pripadaju građanima po zakonu”.

Prema raspoloživim podacima u BiH je million i 116 hiljada devinih štediša koji imaju oko tri milijarde i 200 miliona maraka štednje. Od tog iznosa preko 300 miliona maraka odnosi se na štednju u Ljubljanskoj banci, a 200 miliona na Invest banku, Beograd. Štediše se nadaju da će presuda u Strazburu u slučaju Ljubljanske banke biti dobar osnov za tužbu protiv Invest banke, odnosno države Srbije.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. Belma Fazlagić-Šestić

Preporuka redakcije