1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Vraća li se kriza u eurozonu?

Već sedmicama je u toku debata o daljem paketu pomoći za Grčku. Ministri finansija EU su nedavno naveli čitav niz dodatnih probelma. Prijeti li ponovo razbuktavanje krize eura?

Jedno vrijeme se činilo da će se u Evropu vratiti mir. Ekonomija se postepeno oporavlja, Grčka odrađuje svoje zadatke i smatra da je na dobrom putu da konsolidira budžet.

Jörg Krämer

Jörg Krämer

Jörg Krämer, glavni ekonomista Commerzbanke je međutim još uvijek oprezan: "Vidimo neke pomake u Španji, Portugalu i Irskoj. Ove zemlje su provođenjem reformi povratile svoju konkurentnost i to je pozitivno. Ali kao i ranije tvrdim da još nismo postigli široki reformski proboj. Pogotovo ne u velikoj kriznoj zemlji Italiji."

Krämer je zabrinut što u Italiji u odnosu na druge zemlje eurozone, iz godine u godine dolazi do snažnijeg povećanja plata uprkos manjoj produktivnosti. Zemlja stalno gubi na konkurentnosti. No to nije sve: Tokom posljednjeg susreta ministara finansija EU u litvanskom Vilnijusu ukorena je i druga po veličini privreda Evrope - Francuska i to zbog svoje nespremnosti na reforme.

Mogući novi probelmi

Postoji opasnost da bi i Slovenija mogla postati novi problem zato što tamošnje banke u svojim bilansima imaju milionske deficite. Pored toga, još ove jeseni teku programi pomoći za Irsku, Španiju, Portugal. To da je Grčkoj potrebno više novca jasno je i prije parlamentarnih izbora u Njemačkoj: "Jedanaest milijardi u naredne dvije godine kako bi se pokrili finansijski deficiti, a onda bi mogao biti neophodan dodatni program, možda od deset milijardi eura, kako bi se zemlji olakšao prelazak na privatno tržište kapitala", procjenjuje Johannes Mayr ekspert za euro iz banke Bayern LB. Da li je moguće da nam već na jesen prijeti novo izdanje eurokrize?

Eurokrise Eurozone Symbolbild

Hoće li Grčkoj biti potrebne dodatne milijarde pomoći?

Glavni ekonom Commerzbanke Jörg Krämer tu mogućnost ne želi isključiti s obzirom da po njemu uzroci krize još nisu otklonjeni: "Nemamo široki reformski napredak ali u pozadini imamo Evropsku centralnu banku koja kroz politiku jeftinog novca, davanjem mogućnosti odkupa državnih obveznica zamazuje krizu. To dovodi do toga da su sada i preduzeća ohrabrena i može se reći da je recesija u eurozoni prošla. Ponovo se bilježi ekonomski rast iako uzroci krize nisu otklonjeni."

Šteti li štednja?

Nedostatak konkurentnosti, prekomjerni budžetski deficiti, nedostatak kontrole banaka - sva ta problematična polja još nisu riješena. Kada su u pitanju strukturalne reforme i fiskalna konsolidacija, sjeverni Evropljani sebe vide izloženim sve češćim optužbama da južne zemlje prisiljavaju da štede do iznemoglosti. Eksperti Josef Mayr i Jörg Krämer ne prihvataju ovaj argument. Oni tvrde da za strogi kurs štednje ne postoji alternativa.

Autori: Rolf Wenkel/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: