1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Vraća li se ipak njemačka marka?

Dok njemačka Vlada užurbano radi na stvaranju stabilnog kriznog mehanizma za zaštitu eura, više od polovine Nijemaca priželjkuje povratak njemačke marke kao platežnog sredstva. To bi bilo moguće, ali bi i koštalo!

Novčanice Njemačke marke

Većina Nijemaca bi za platežno sredstvo ponovo htjela imala marku

Nova godina počinje tamo gdje se stara završila. Još u svom novogodišnjem govoru njemačka kancelarka Angela Merkel je upozorila na važnost jačanja eura jer kako je rekla „Evropa je u ovih mjeseci suočena sa velikim iskušenjem.“

Angela Merkel zna o čemu govori. 2011. godine će zemlje eurozone morati uzeti više kredita nego ikada do sada. Riječ je o sumi od ukupno 560 milijardi eura. Grozničavo usvojeni paketi za pomoć Grčkoj i Irskoj nisu impresionirali finansijska tržišta. U protivnom: ona zahtijevaju sve veće kamate za državne obveznice zemalja EU i špekuliraju da su Portugal i Španija sljedeći kandidati kojima će biti potrebna finansijska pomoć. „Najkasnije ćemo kod Španije dostići granicu finansijske podnošljivosti“, kaže stručnjak za finansije iz Berlina, Markus Kerber. On zahtijeva otvorenu raspravu o mogućim opcijama ukoliko propadne monetarna unija. Neki ekonomsti u Njemačkoj javno razmišljaju o ponovnom uvođenju njemačke marke.

Posljedice ne bi bile pogubne

Ekonomisti Volkeru Nitschu smeta to što političari u cijeloj debati zajedničku valutu predstavljaju tako kao da ona nema alternative, jer bi kako navode, u slučaju neuspjeha, troškovi bili nesagledivi. Nitsch je nakon Drugog svjetskog rata istraživao propale monetarne unije i zaključio da je mnogo više monetarnih unija propalo nego što je bilo novofomiranih. U periodu od 1948. do 2007. godine je ukinuto 69 monetarnih unija, a da pri tome nije došlo do propasti zemalja koje su u njih bile uklučene.

Der Euro kommt bald

Šta će se desiti sa eurom?

Poznati američki ekonomista Barry Eichengreen, koji se već 2007. godine bavio posljedicama mogućeg raspada eurozone, smatra da Njemačka ne bi upala u finansijsku krizu ukoliko bi ponovo uvela njemačku marku.

Činjenica je međutim da bi to izazvalo ogromne troškove, najprije tehničke. Bile bi potrebne nove novčanice, kovanice, automati i kase. Teže bi, međutim, bilo sa deviznim kursom, što je omiljeni argument protivnika ponovnog uvođenja njemačke marke. Oni navode da bi se izvoz morao oporezivati, što bi slomilo njemačku privredu koja zavisi od izvoza. Ekonomista Nitsch to ne prihvata: „Njemački proizvodi su tako konkurentni na svjetskom tržištu da bi dugoročno gledano, troškovi trebali biti sagledivi. Neka se roba proizvodi samo u Njemačkoj i za njom bi postojala potražnja i kada bi se ponovo uvela njemačka marka.“

Političko pitanje

Svi troškovi i gubici koji bi nastali uvođenjem njemačke marke za Nijemce su sitnica u poređenju sa sumama koje bi morali platiti za rješavanje evropske finansijske krize. Nijemci su za pomoć Grčkoj i Irskoj do sada platili više od 30 milijardi eura.

Ponovno uvođenje njemačke marke bilo bi, međutim, i političko pitanje. Šta bi se desilo sa političkim projektom evropske integracije? Ekonomista Nitsch se ne želi izjasniti o tome da li Njemačka treba poduzeti taj korak. Sveopšta spoznaja stručnjaka je da se monetarne unije uvijek stvaraju iz političkih razloga i da se kroz političke odluke i ukidaju.

Autori: Zhang, Danhong / Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Marina Martinović