1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Volio je žene, nogomet i marihuanu

Za sina britanskog oficira i Jamajčanke, muzike je bila iznad svega. Njegov bijeg iz bijede. Ovaj gitarista i kompozitor proslavio je reggae u svijetu, a njegove pjesme postale su klasika tog muzičkog žanra.

U Njemačkoj se film o kojem ovaj put govorimo najavljuje slijedećim riječima: „Volio je žene, nogomet i marihuanu. Bob Marley.“ Upravo toliko se i zna o čuvenom Robertu Nesta Marleyu alijas Bobu Marleyu. Oni koji žele saznati više imaju priliku to učiniti gledajući dokumentarni film „Marley“, dobitnika nagrade Oskar, Kevina MacDonalda koji ovih dana dolazi u njemačka kina. Reditelj je ovim filmom podigao spomenik čuvenom muzičaru sastavljen od isječaka s koncerata, intervjua i do sada neobjavljenog arhivskog materijala.

Bob Marley na jednom od nastupa

Bob Marley na jednom od nastupa

Zanimljivo je spomenuti da se kao režiser ovog filmskog projekta spominjao i čuveni Martin Scorsese, ali je zbog nedostatka vremena režijsku stolicu ustupio Jonathanu Demeu. On je, pak, napravio nekoliko snimaka i intervjua i odustao jer nije uspio, kako je rekao, naći pravi izraz. Zli jezici bi rekli da su Marley i njegove pjesme „pretvrd orah“ čak i za takve autore. No, Marley je definitivno svoj izraz pronašao.

Usmena istorija

Porodica Boba Marley dopustila je uvid u porodični arhiv i odobrila snimanje filma o muzičkom geniju. Snimljen je materijal o njegovom rodnom mjestu u brdima Jamajke. Autori su potražili Marleyeve poznanike i rođake. Marleyave fotografije prije njegove 16. godine ne postoje. Film je rađen na način tzv. „usmene predaje“. Njegova majka rođena je na Jamajci, a otac, za koga njemački novinari surovo objavljuju da je slavnom muzičaru „ostavio u nasljedstvo“ karcinom kože od čega je u umro, bio je britanski oficir.

Muzej Boba Marleya u Kingstonu

Muzej Boba Marleya u Kingstonu

bNjemački kritičari, kao što je to i uobičajeno kada su istorijsko dokumentarni filmovi o životu poznatih zvijezda u pitanju, imaju svoje mišljenje, pa tako diskutiraju i o fotografiji oca Marleya na kojoj je uslikan kako sjedi na konju u „tipičnoj pozi kolonijalističkog vlasnika“. Oni se pitaju je li zbog takvog stava oca, Bob Marley cijeli svoj život nerado razgovarao s bijelim novinarima.

Stvaran svijet oko Marleya

No, bolje da se vratimo filmu i muzici. Međutim i tu bi neki kritičari željeli „zasoliti“ svojim autorskim viđenjem pa pišu da je Marley muziku stvarao želeći da pobjegne od siromaštva. Oni nas isto tako informišu i o tome da je on u trenucima kada nije „oduševljeno i bolesno ambiciozno“ trenirao neki sport – vježbao gitaru, komponovao muziku i pisao tekstove.

Bilo kako bilo, složit ćemo se s ovdašnjim kritičarima koji kažu da je Marley, sve ono što ga je okruživalo, bilo da se radi o svakodnevici, ljubavi ili politici, prevodio na svoj muzički jezik. Njegovi prijatelji iz geta u Kingstonu, u filmu pričaju o Marley, a to rade i žene koje je volio, saradnici, kolege i prijatelji.

Muzička podloga za politički protest

Marleyeve pjesme se slušaju i 30 godina nakon njegove smrti

Marleyeve pjesme se slušaju i 30 godina nakon njegove smrti

U fascinantnom portretu sa do sad rijetko objavljivanim muzičkim snimcima i koncertnim nastupima, obrađen je i pokušaj atentata na poznatog muzičara kao i njegovi posljednji dani u bolnici. Otkriva se zašto je svestrani Marley bio više od samo jednog fenomena pop-muzike.

Trideset godina nakon smrti, njegove pjesme se slušaju širom svijeta, pogotovo na mjestima na kojima se događaju politički protestii. Takav je slučaj bio nedavno na Bliskom istoku, Africi ili tokom protesta pokreta „Okupirajmo Wallstreet“. Broj njegovih obožavatelja i dalje raste. Na socijalnoj mreži Facebook, koju uređuju članovi njegove porodice, Bob Marley ima 35 miliona „prijatelja“ i onih kojima se „sviđa“ ono što je on radio!

Autor: Željka Bašić-Savić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić