1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

"Vojvođanski Nijemci vraćaju dostojanstvo"

Po prvi put nakon II svjetskog rata, u Vojvodini i Srbiji je, izgleda, došlo vrijeme da Nijemci ne treba da se plaše da se izjasne kao pripadnici njemačke nacionalne manjine, smatraju njemačke organizacije iz Vojvodine.

Gradska kuća u Novom Sadu

Priej II svjetskog rata u Srbiji živjelo 500.000 Nijemaca.

Novi zakon o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina pruža značajno veće mogućnosti za očuvanje kulture i identiteta manjina, pa tako i Nijemaca, kao autohtonih stanovnika Vojvodine i Srbije.

Čelnici njemačkih organizacija iz Vojvodine pozvali su sunarodnike da se upišu u biračke spiskove za izbor Nacionalnog savjeta Nemaca, kao krovnog tijela za ostvarenje manjinske autonomije. Svjesni su da to neće biti lako, jer je u Srbiji prije Drugog svjetskog rata živjelo oko 500.000 Nijemaca a prema posljednjem popisu stanovništva, manje od 4.000 građana se izjasnilo kao Nijemci, dok u birački spisak treba da se upiše 1.600 Nijemaca.

Poslije II svjetskog rata bilo je neprijatno biti Nijemac

Rudolf Vajs iz Subotice, potpredsjednik Nacionalnog savjeta Nemaca, kaže da je svih 12 organizacija Nijemaca u Srbiji, nakon godina lutanja, postiglo jedinstvo oko izbora za Nacionalni savjet:

Dunavska straße, Novi Sad, Serbien

Dunavksa ulica u Novom Sadu

"U tom zajedničkom nastojanju da se osnuje Nacionalni savjet apsolutno je postignuto puno jedinstvo. Strateški cilj nam je da se što više Nijemaca upiše u birački spisak i da se osnuje Nacionalni savjet."

Andreas Birgermajer iz Novog Sada, predsjednik Nacionalnog savjeta Nijemaca, za Radio Dojče vele priča kako je bilo biti Nijemac poslije Drugog svjetskog rata u tadašnjoj Jugoslaviji:

"Poslije Drugog svetskog rata bilo je neprijatno biti Nijemac, pogotovo što se u udžbenicima - a i ja i većina današnjih građana smo učili iz tih udžbenika - navodilo da su Nijemci fašisti ili nacisti. Ovdašnji Nijemci, međutim, izuzetno malo imaju sa onim što se zbilo i dogodilo za vrijeme Drugog svjetskog rata."

Zbog straha je došlo i do gubljenja jezika

Anton Glanc iz Odžaka izgubio je oca nakon Drugog svjetskog rata. Pogubljen je zajedno sa još 183 Nijemca iz Odžaka i sahranjen u masovnoj grobnici, na koju je tek nedavno postavljeno spomen-obilježje:

"Moj otac, koji je bio izraziti antifašista, izgubio je život ne zato što je nekoga dirao, što je nekome učinio zlo... On nikome ništa loše nije učinio, već je morao da strada samo zbog toga što je Nijemac."

Andreas Birgermajer dodaje da je njemački jezik praktično zamro u Vojvodini:

"Na žalost, nakon Drugog svjetskog rata nismo imali škole, zabavišta, nismo imali mogućnost da njegujemo jezik. Strah među ljudima je doveo do toga da se jezik namjerno gubi i potire, da djeca ne bi imali neprilika zbog okoline."

Predstavnici Nacionalnog savjeta Nijemaca predstavili su danas simbol i zastavu Nacionalnog savjeta i požalili se da, za sada, njemačka država nije pokazala interesovanje da im pomogne.

Autor: Dinko Gruhonjić, Novi Sad

Odg. urednik: Svetozar Savić