1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Vojne intervencije: Promjena njemačkog kursa ili ne?

Već narednih dana bi se moralo pokazati kako će izgledati njemačka vanjsko-sigurnosna politika. 27. februara se u Briselu održava konferencija o formiranju zajedničkih trupa za vojnu akciju u Centralnoafričkoj Republici.

Nedostaje polovina od 1.000 vojnika, koje su planirane da učestvuju u vojnoj akciji. To je izjavila šefica Evropske unije Catherine Ashton. Njemačka strana još nije potvrdila da li će njemačke vojnike staviti na raspolaganje za ovu misiju. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i njemačka kancelarka Angela Merkel za sada su suzdržani po pitanju borbenih trupa. No, Bundeswehr će sa sigurnošću za misiju u Centralnoafričkoj Republici izdvojiti specijalni avion-bolnicu (MedEvac) sa liječničkim timom, koji će se brinuti za transport povrijeđenih i ranjenih.

Prevelika očekivanja

Za mnoge posmatrače Evropske unije, za NATO i UN sve je upućivalo da će u njemačkoj politici doći do preokreta i promjene kursa. Njemačka vojska Bundeswehr nije na granici svojih mogućnosti i nisu isključene ni vojne akcije, izjavila je ministrica odbrane Ursula von der Leyen (CDU).

Gauck und Karzai in Kabul 18.12.2012

Njemački predsjednik Joachim Gauck u Afganistanu

Prethodno je njemački predsjednik Joachim Gauck i sam dao impulse u pravcu promjene dosadašnjeg kursa. On je rekao da Njemačka ne smije bježati kada su u pitanju prijetnje miru kao i da mora više učiniti za sigurnost, za koju su se do sada uglavnom brinuli drugi. Zbog toga su i mnogi njemački partneri u NATO-u dobili utisak da bi Njemačka u budućnosti mogla stajati na raspolaganju kada je riječ o učešću u vojnim intervencijama.

Kada je njemački predsjednik Joachim Gauck na konferenciji o sigurnosti u Minhenu krajem januara potaknuo ovu temu, širom svijeta je preko twittera došlo do reakcija. Mnogi su to primili sa iznenađenjem ali i jako pozitivno. Riječ je o "važnoj promjeni kursa", smatraju mnogi. "To su potpuno novi tonovi iz Njemačke", pišu drugi, hvaleći Njemačku za promjenu kursa. Odlučujući je međutim bio angažman nove ministrice odbrane Ursule von der Layen za veće učešće Bundesehra u mirovnim misijama u svijetu. "Berlin se tako jako nagnuo kroz prozor, ne shvatajući u prvi mah kakvo je dejstvo time proizveo", smatra Jana Puglierin, ekspertica za sigurnosnu politiku i transatlanske odnose Njemačkog društva za vanjsku politiku.

Bez militarizma

Prije svega su američki mediji prečuli mnoge jasne teze o tome kako bi njemački angažman ubuduće konkretno mogao izgledati", dodaje Jana Puglierin. "Neće biti oduševljenosti za vojne akcije i preovladavaće dafanzivno vođenje politike", prognozira ova ekspertica. To znači da će Njemačka i dalje vršiti obuku stranih vojnika, davati pomoć za samopomoć i pružati logističku podršku.

Slično se oglašavaju i predstavnici njemačke vlade. Savezni ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier (SPD) jasno je rekao kako će njemačka politika dati prednost civilnim i mirovnim rješenjima u odnosu na vojna. I to, kako je rekao, treba da važi kao osnovno načelo. Demohrišćanin i ekspert za vanjsko-politička pitanja Philipp Mißfelder rekao je u intervjuu za DW da njemački angažman znači i pojačanu saradnju u oblasti razvojne i ekonomske pomoći i naravno obuke policajaca. Dodao je da se tu primarno ne radi o slanju njemačkih vojnika u vojne akcije.

Ovaj promišljeni i oprezni stav provlači se i kroz parlamentarne komisije, kao što su one za pitanja odbrane i pitanja vanjske politike. U oba ova odbora njemačkog parlamenta priprema se teren za kasnije odluke Bundestaga, koji mora dati zeleno svjetlo za slanje njemačkih vojnika u misije u inostranstvu. Stoga svaki klub poslanika šalje na sjednice svog predstavnika.

Agnieszka Brugger je u Odboru za odbranu. Aktuelno raspoloženje koje vlada u ovom tijelu ona opisuje ovako: "Svugdje se govori da mi ne želimo promjenu kulture suzdržavanja od učešća u vojnim akcijama." Poslanici će se pojačano potruditi da svaka buduća mjera bude ugrađena u dugoročnu političku strategiju. "To je pouka koju mnogi zastupnici povlače iz vojne akcije Bundeswehra u Afganistanu", pojašnjava Agnieszka Brugger.

Krizna prevencija ima prednost

Kosovo Serbien NATO Friedensmission

Mirovna misija na Kosovu

"Ne vidim interes za nekakve velike vojne intervencije", dodaje Agnieszka Brugger, osvrćući se pri tom na rad Odbora za odbranu pri Bundestagu. Dodaje i da izvještaj opunomoćenika za odbranu pokazuje da je njemačka vojska sa sadašnjim akcijama u kojima učestvuje, došla na ivicu svojih mogućnosti. "Nove mjere uštede će budućim mirovnim misijama ili akcijama u inostranstvu zasigurno postaviti granicu", ubijeđena je Agnieszka Brugger. Većina poslanika zalaže se za kulturu krizne prevencije. Pored politike pomirenja tu je i izgradnja državnih struktura. Njemačka mora razmisliti kako da šalje sudije, policajce i eksperte za upravu u krizni region.


Važna osnova za buduće odluke i njemačkim misijama u inostranstvu je godišnja procjena stanja odnosno izvještaj svih njemačkih mirovnih instituta. Pri tome je studija hesenške Fondacije za istraživanja konflikata probudla posebno pažnju. U studiji je istraženo kakve posljedice imaju vojne intervencije. "Naš bilans je otrežnjujući", kaže ekspert iz ove fondacije Matthias Dembinski. U polovini slučajeva je doduše smanjen broj žrtava u konfliktu između zaraćenih strana, ali konflikt nije prije okončan. Nerijetko se rat vraćao a napori za etabliranjem demokratije doživljavali propast, kao i u slučajevima kada nije korištena sila, kaže se u studiji.

Autori: Wolfgang Dick / Jasmina Rose
Odg. urednica: Zorica Ilić