1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Vojne intervencije - Od BiH do Sirije

Vojne interevncije Zapada u inostrantvu i primjer Bosne i Hercegovine kako nije trebalo raditi, kao i sukobi na bh. stadionima, neke su od tema kojim se bavi njemačka dnevna štampa.

„Posljednje dvije decenije su bile `epoha intervencije`, piše pored ostalog u knjizi poslanika u Donjem domu britanskog Parlamenta Rory Stewarta i austrijskog socijologa Geralda Knausa pod naslovom `Da li intervencija može funkcionisati`“, počinje Michael Martnes tekst u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ i nastavlja: „Bazirani na balkanska, afganistanska i iračka iskustva, autori se u knjizi pitaju: šta su (vojne) intervencije u inostranstvu mogle postići, a šta nisu. Sigurno je da ´Epoha intervencija traje`. Ono što je početo na Balkanu, nastavljeno je u Afganistanu ili Libiji. Međutim, stacioniranje raketa „Patriot“ na tursko-sirijskoj granici neće biti posljednji sličan slučaj. Naučimo lekciju iz propusta u dosadašnjim intervencijama? Šta se nakon okončanja rata desilo na Balkanu? O ovome je nedavo bilo riječi na savjetovanju održanom na Humbolt univerzitetu na kojem je u toku diskusije pažnja usmjerena na stav Nijemaca o vojnim intervencijama, posebno Lijevih“.

Da li je trebalo intervenisati nakon masakra?

Da li je trebalo intervenisati nakon masakra?

„Onim čime se čude istoričari, ne moraju se čuditi i političari. Nijemci, koji su zbog američke intervencije u Kuvajtu izašli na ulice uzvikujući „Nedamo krv za naftu“, nisu željeli znati o ubistvima na Balkanu, jer prije svega u Bosni i Hercegovini nema nafte, zbog čega se nije moglo izaći sa tezom da iza svega stoje moćni američki koncerni. Doduše BiH je bogata šumama, ali slogan „Ne damo krv za drva“, nije prošao. Xavier Bougarel, dobar poznavalac prilika u BiH i početkom devedesetih godina savjetnik francuskog ministra odbrane, kada se prvi put u francuskom ministarstvu vanjskih poslova sastao sa diplomatama odgovornim za Jugoslaviju, rekao je ´Njemačka je kriva za sve`. On je rekao da se trebalo zapitati da li je trebalo intervenisati nakon masakra u Srebrenici. ´Najvažnije pitanje nije bilo stanje u Bosni i Hercegovini, nego naši odnosi prema Njemačkoj. Šta bi Nijemci uradili ako intervenišemo?` Četiri godine kasnije je NATO poveo rat protiv Srbije sa ciljem povlačenja srbijanskih trupa sa Kosova. Za tadašnju njemačku vladu nedostatak međunarodne pravne osnove bez mandata Vijeća sigurnosti UN-a bila je velika prepreka što je skoro dovelo do raspada crveno-zelene koalicije (SPD i Zeleni). BiH je primjer kako nije trebalo raditi. Ideja Zapada nakon rata je bila da slobodni izbori i tržišna privreda ´u zemlju dovedu nove, dobre, elite`. ´Ideja idealne demokratske tranzicije nije funksionisala`, kaže Xavier Bougarel. Dejtonski sporazum se pretvorio u ´slučaj`“, piše pored ostalog u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

„Kada se rat vrati na stadione“

„Kada se rat vrati na stadione“ je naslov teksta u online izdanju lista „Die Zeit“ u kojem se autor, Sebastian Kempkens, osvrće na nerede na bosanskohercegovačkim stadionima.

Protesti u Širokom Brijegu nakon sukoba navijača Širokog i Sarajeva (2009)

Protesti u Širokom Brijegu nakon sukoba navijača Širokog i Sarajeva (2009)

„Bosanskohercegovačka Premijer liga je podijeljena na klubove i njihove navijače na tri konstitutivne konfesije: Bošnjake, Srbe i Hrvate. Kada se sastaju Srbi i Bošnjaci, pojavi se opasnost da se otvore rane iz prošlosti. Tada Srbi napadaju Bošnjake ili Bošnjaci napadaju Hrvate i obratno. Onaj ko želi razumjeti odakle takva mržnja, mora izaći sa stadiona i pogledati stanje u BiH. BiH je etnički podijeljena zemlja. Svu frustraciju, zbog etničkih netrpeljivosti, navijači ispoljavaju na stadionima. Takvu situciju koriste političari. Često se dešava da upravo političari izazovu nerede da bi kasnije profitirali od nacionalističkih izjava. Ipak, u svakodnevici skoro i da nema sukoba. Možda i zbog toga što gradovi, poput Sarajeva, sve više postaju homogeni i konflikti se uopšte ne mogu razviti. Sarajevo je ranije nazivano „Balkanski Jeruzalem“, pošto su u njemu mirno živjeli muslimani, katolici i pravoslavci“, piše pored ostalog u listu „Die Zeit“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić

Odgovorni urednik: