1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Vojna intervencija bez mandata UN-a

Nakon što je postalo jasno da je u Siriji upotrijebljeno hemijsko oružje, SAD i Velika Britanija pripremaju se za vojnu akciju. Iako su ubijeđeni da je odgovoran Asadov režim, čekaju rezultate istrage inspektora UN-a.

Britanski šef diplomatije William Hague je još u ponedjeljak (26.08.2013) izrazio ubjeđenje da je režim Bašara el Asada odgovoran za napad. O tome trenutno istragu vode i inspektori UN-a. Ukoliko istraga pokaže da je Asadov režim izvršio napad hemijskim oružjem onda vojnoj intervenciji više ništa ne stoji na putu.

UN Inspektoren in Syrien 26.08.2013

Inspektori UN-a vode istragu o korištenju hemijskog oružja u Siriji

Pravno gledano bi intervencija predstavljala kršenje međunarodnog prava. Ona bi bila legitimna samo ukoliko bi je odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a. No, Kina i Rusija, koje imaju pravo veta, bi blokirale takvu rezoluciju. Za njih vojna intervencija izvana u Siriji ne dolazi u obzir.

"Koalicija voljnih"

Ukoliko dođe do vojnih udara, to ne bi bio prvi put da SAD i savezničke trupe interveniraju bez mandata UN-a. Tako je pod vođstvom SAD-a i Velike Britanije u Iraku svrgnut Sadam Husein. Tadašnji američki predsjednik Bush je tu zajedničku akciju saveznika nazvao "koalicijom voljnih". Prije intervencije SAD su pokušale dokazati da Sadam u Iraku krije oružje za masovno uništavanje. Tadašnji američki šef diplomatije Collin Powell podnio je navodne dokaze za to. No, Njemačka, Francuska i Rusija bile su veoma skeptične u pouzdanost izvora, koji su tvrdili da Irak raspolaže oružjem za masovno uništavanje. "Jednostavno, nisam u to ubijeđen", rekao je tadašnji njemački šef diplomatije Joschka Fischer. Kasnije su se razlozi za skepsu obistinili. Tadašnji dokazi počivali su na lažnim tvrdnjama. Collin Powell je to priznao i povukao se iz politike.

Syrien Rebellen berichten von Giftgasangriff im Region Ghouta

Za korištenje hemijskog oružja odgovoran je Asadov režim, vjeruje se na zapadu

Poređenje sa Kosovom

Za Manfreda Eiselea, generalmajora Bundeswehra u penziji, napad na Irak se ne može porediti sa Sirijom. Ali može sa ratom na Kosovu 1999. Tokom konflikta stalno su stizali izvještaji o teškim kršenjima ljudskih prava i masakrima nad kosovskim Albancima. Rusija je međutim bila protiv intervencije. Stoga su članice NATO-a odlučile da bez važećeg mandata izvedu vojne udare na srpske položaje. Manfred Eisele kaže:"Vijeće sigurnosti je situaciju na Kosovu i etnička čišćenja oslikalo apsolutno realno. Jedino što je nedostajalo je to što nije bilo nikakvih posljedica, jer je Moskva prijetila vetom. NATO je onda svoje zaključke o situaciji na Kosovu uzeo kao legitimne za vojnu intervenciju". Slično kao i Eisele situaciju vidi i Andreas Bock, politolog sa Univerziteta u Freiburgu:"Na Kosovu su postojale jasne povrede ljudskih prava, koje su opravdavale vojnu intervenciju. Iako ona formalno-pravno nije bila u skladu sa međunarodnim pravom, postojala je moralna obaveza da se nešto poduzme."

Autori: Marcus Luetticke / Jasmina Rose

Odgovorna urednica: Zorica Ilić