1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Vodi li Pakistanska vlada iskrenu borbu protiv terorista

U Pakistanu je početkom 80-tih, kada su Rusi vodili rat u Afganistanu, nastao širok spektar militantnih islamističkih grupacija. One su, uz snažnu potporu Sjedinjenih Američkih Država i pakistanskih tajnih službi porazili rusku vojsku u Afganistanu. 90-tih godina poprište operacija islamističkih militantnih grupa postao je indijski dio Kašmira. Nakon 11-tog septembra pakistanski predsjednik Musharaf priključio se antiterorističkoj koaliciji. Na Zapadu medjutim postoje velike sumnje u iskrene namjere Pakistana. Može li se vjerovati Musharafu? Thomas Baerthlein

Atentati islamista u Pakistanu

Atentati islamista u Pakistanu

Nakon hapšenja dvojice ključnih terorista u Pakistanu, koji su odali informacije o pripremi terorističkih napada u Velikoj Britaniji i to putem tečnog eksploziva, koji bi eksplodirao u avionima, ponovo su se probudule sumnje prema politici zvaničnog Islamabada. Odlučujuće informacije dale su pakistanske snage sigurnosti ali registrovano je i da je najveći broj terorista pakistanskog porijekla i da su imali veze sa islamističkim ćelijama u ovoj zemlji. Pakistanski ministar unutrašnjih poslova početkom ove sedmice potvrdio je politički kurs svoje vlade:

«To što mi radimo je u skladu odluke, koju je donio predsjednik Pervez Musharaf, nakon 11. septembra. Sve mjere, koje smo poduzeli, imaju cilj da teroristima ne dopustimo da iskorištavaju i zloupotrebljavaju našu zemlju kao poligon za terorizam. Naša odluka došla je iz ubjedjenja a ne zato što nas je neko na to prisilio.»

Pitanje koje se postavlja je u kojoj mjeri se ova odluka provodi u praksi. Ekspert iz berlinske Fondacije za nauku i politiku Boris Wilke smatra da na ovo pitanje nema jednostavnog odgovora. Militantne grupe predstavljaju samo jedan mali dio islamističkog, političkog spektra u Pakistanu. A i oni su podijeljeni u različita krila, kaže Boris Wilke i dodaje:

« Tu postoji jedan mali dio militantnih grupa, koje su objavile rat predsjedniku Musharafu. Njih obično nazivaju Al kaidom pakistana. Čini se da su se upravo iz tih krugova regrutirali atentatori, koji su počinili napade na institucije Zapada u Pakistanu i koji imaju veze sa atentatorima u Londonu.»

Pakistanska vlada medjutim to je iskoristila da istakne svoj doprinos u borbi protiv terorizma, kaže Boris Wilke i pojašnjava:

«Ne može se osporiti da se pakistanska tajna služba i vojska bore protiv odredjenih militantnih, islamskih grupacija. Bilo da se oni nastoje iskorijeniti sa graničnog područja prema Afganistanu, bilo da se protiv njih vode akcije u okviru policijsko-obavještajnih operacija, koje su sastavni dio borbe protiv terorizma.»

No, borba protiv terorizma, koju vodi pakistanska vlada, usmjerena je samo protiv jednog malog dijela militantne scene, kaže ekspert iz berlinske Fondacije za nauku i politiku Boris Wilke:

«Pakistanske vlasti ne poduzimaju ništa protiv većeg dijela militantnih snaga, jer su one im one potrebne za njihove ciljeve na spoljno-političkom planu. One se isto tako koriste kao prijetnja i to u regionu, u kojem se Pakistan nalazi izmedju zahtjevne Indije i Afganistana, čiji se predsjednik Karzai ne pokazuje kao prijatelj Islamabada.»

Uz sve to, pakistanskoj vladi pada teško aktivna borba protiv radikalnih , islamskih škola Kurana. Ona, iz taktičkih razloga, ne želi da isprovocira sve islamiste. Zapad ovo opet tumači na posve drugi način i smatra da je u Pakistanu opasnost da islamisti dodju na valst velika. Boris Wilke:

«Nastaje pomalo pogrešan utisak, kao da pakistanska vlada stoji pred padom i kao da će je srušiti islamisti. Mislim da islamisti, pa čak i oni koji otvorno pozivaju na svrgavanje sa vlasti Perveza Musharafa, predstavljaju faktor, koji uspostavlja politički balans. To i objašnjava činjenicu da se protiv ovih grupa vodi nekonsekventna politika.»

Za vojni establišment, koji je na vlasti u Pakistanu, tradicionalne gradjanske partije, poput stranke Benazir Bhutto puno su opasnije nego islamisti. Stoga, aktuelna vlast pokušava zavaditi opoziciju i manje ili više otvoreno ulazi u saveze sa islamistima, kaže Boris Wilke iz berlinske Fondacije za nauku i politiku i zaključuje:

«Alijansa izmedju vojske i mula je brak iz računa. Vojne i vjerske strukture su u biti veoma različite. Možda je to i razlog kojim se ovakva vrsta braka uspijeva očuvati. Svako zadržava svoje privilegije i svoj sektor vlasti i moći. Tu nema puno preklapanja. U takvoj situaciji ne može se izgraditi civilno društvo niti politička javnost može kontrolirati parlament. A da to tako i ostane, obje strane imaju veliki interes.