Vodič za prevarene žirante

"Kada bih sabrao kompletne dugove po ta tri kredita u kojima sam bio žirant, to bi izašlo negdje oko 40.000 KM. Ali, nisam prevaren samo od strane njih. Prevaren sam od dvije banke gdje su uvećavani novčani iznosi u odnosu na one za koje sam ja bio žirant. Imam dokaze da sam prevaren na osnovu papira iz banke, gdje se i letimičnim pogledom vidi da je izvršena malverzacija."

 Ovako za Deutsche Welle govori Goran Bugarinović, uposlenik Osnovnog suda u Bijeljini. Već treću godinu on dobija tek dio blokirane plaće, svega 220 KM, zbog čega uzima pozajmice kako bi porodica preživjela. Tvrdi da je prevaren i da će putem suda tražiti naknadu štete. Bivši prijatelji, čije kredite vraća, žive normalno i voze skupe automobile.

"To su nesporne činjenice. I ne samo mercedesi. Držali su i otvorene prodavnice i ugostiteljske radnje, dok smo moja porodica i ja živjeli i propadali zbog njihovih kredita," zaključuje Bugarinović.

Nepravilnosti pri odobravanju kredita

Zbog ovakvih slučajeva prevare od strane korisnika kredita i bankarskih službenika, Udruženje za zaštitu žiranata u BiH ovih dana objavilo je dorađeni i praktičniji Vodič za prevarene žirante. Radi se o uputama i mogućnostima spasa na osnovu postojećih propisa, ali i o prijedlozima za izmjene nepreciznih zakona. Uzor su zakoni u zemljama EU, gdje svoje centrale imaju sve velike banke u BiH.         

Predsjednik udruženja, diplomirani ekonomist Joco Cvjetković, treba da vrati 250.000 KM kredita trojice bivših prijatelja. Kaže da jedan od njih ima samo osnovnu školu, ali i dobre veze sa bankarskim službenicima u Bosanskom Šamcu. Sudskim izvršnim odlukama Cvjetkoviću je popisana i blokirana sva imovina. No, on ima namjeru boriti se za svoja prava iako su veli, obje entitetske Agencije za bankarstvo slijepe za nepravilnosti pri odobravanju kredita.

"U odnosu na zakon je sporan sam mehanizam odobravanja kredita. Prećutalo se pred jemcima, pred žirantima, pravna zaduženost i stvarna zaduženost tražioca kredita, budućeg nosioca kredita, znači, glavnog dužnika. Jedini motiv da to banka uradi, da prećuti, znači da se ogluši o zakon i o zakonske procedure odobravanja kredita je taj da se može što više plasirati kredita i, normalno, da se može kroz enormno velike kamate što više zaraditi," kaže Cvjetković.

Bolja kontrola i bolji zakoni

Cvjetković tvrdi da nije dovoljno pozivati se na opći nemoral i činjenicu da su žiranti to postali dobrovoljno. Provjerom kreditnih dosijea moguće je utvrditi sve okolnosti prevare. Tako je učinila Radmila Stevanović, vlasnica poznate bijeljinske firme i već dvije godine članica udruženja. Vraćala je tuđe kredite, ali putem suda namiruje štetu jer je banka omogućila kredit nekome ko nije bio kreditno sposoban.

"To je čovjek koji je nekad meni bio žirant, garant za neke kredite koje sam ja vraćala redovno i nikad ga niko nije zvao. Taj čovjek je imao svoju firmu, radio je, znači nisam sumnjala u njega. Podstaklo me da budem žirant zato što sam ja radila sa bankom koja je stvarno tražila ekstra uslove. Meni, recimo, za moj kredit, je tražila i hipoteku i žirante i ja sam računala da tako rade sve banke. Međutim, sad tek vidim da to nije uopšte tako. To je išlo na neku potvrdu koju je on sam sebi napisao kao direktor firme," konstatira Radmila Stevanović.

Rješenje se vidi u boljoj kontroli i donošenju preciznijih zakona koji će štititi građane. Jer, Božidar Radovanović, predsjednik Udruženja prevarenih žiranata iz Ugljevika, prošle godine se ubio. Nije više mogao plaćati mjesečnu ratu od 1.280 KM na ime tuđih kredita. Čestiti majstor i upravnik Remontnog zavoda nije mogao podnijeti pljenidbu pokretne i nepokretne imovine.

Autor: Emir Musli

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić