1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Vode li tragovi moskovskog napada u Čečeniju?

Kada su u moskovskom metrou (29.03.) odjeknule eksplozije osumnjičeni su brzo pronađeni: Riječ je, navodno, o Čečenkama, pripadnicama tzv. Crnih udovica, kako se nazivaju žene čiji su muževi poginuli u pokretu otpora.

default

U Rusiji je danas (30.03.) Dan žalosti zbog pogibije 39 osoba u napadu na metro

Dvije žene izvršile su samoubilački napad u moskovskoj podzemnoj željeznici – tako je glasila informacija s kojom su ruske vlasti vrlo brzo izašle u javnost, navodeći da se sumnja kako je vjerojatno riječ o dvjema Čečenkama.

Isto tako brzo su se na forumima nezavisnih internet novina Gazeta pojavile sasvim drugačije optužbe. Jedan čitatelj se zapitao da li će predsjednik Dmitrij Medvedjev sada najavljenu reformu policije ubrzati ili odložiti? Brojni drugi čitatelji su iznosili sumnje da iza napada zapravo stoji tajna služba FSB. Jedan od čitatelja je naveo kako vladajuće strukture na ovaj način žele skrenuti pozornost sa pravih problema građana. Napadi bi naime mogli poslužiti Vladi u Moskvi za vršenje još većeg pritiska na svoje kritičare, kao i da demonstrante i opozicionare izjednači sa teroristima, sumnjaju neki od čitatelja internet izdanja Gazete. Jedan drugi je pak zapitao: Ako se svaki mjesec govori da je u Čečeniji stanje mirno, odkuda onda sada odjednom napadi?

Terroranschläge in Moskauer Metro

U dvostrukoj eksploziji povrijeđeno je više od 60 osoba

Ili si separatist, ili terorist, ili vehabija

Jedno je sigurno: U Čečeniji nije ni mirno, ni stabilno, a otpor stanovništva se nastavlja. Čečenski predsjednik Ramzan Kadirov vlada ovom kavkaskom Republikom potpuno samovoljno, kaže jedan Čečen koji je prije pola godine napustio svoju zemlju i pobjegao u Njemačku:

„Situacija je katastrofalna. O stabilnosti nema ni govora. Tamo vlada pljačka. Svakom čovjeku se nešto pripiše: ili si separatist ili terorist ili vehabija. Ako neko izda drugoga, tada dobija honorar od pet do šest hiljada dolara. A još uvijek postoje oni koji su protiv Rusije i koji se bore za nezavisnost Čečenije.“

Odgovornost Moskve

"Pripadnicima pokreta otpora koji se bore za nezavisnost Čečenije je, doduše, jasno da, iako se predsjednik Kadirov brine za strah i teror, pravi neprijatelj sjedi u Moskvi," smatra Ahmed Zakajev, koji je 1990-ih bio ministar u čečenskoj Vladi, a danas živi kao politički azilant u Londonu:

„Odgovornost za ono što se dešava u Čečeniji i na cijelom Sjevernom Kavkazu snosi rusko vodstvo. Ja sam siguran u to da je Ramzan Kadirov potpuno pod kontrolom Kremlja. Kadirov ne čini ništa bez odobrenja svog patrona Putina,“ kaže Zakajev, navodeći kako će borba za nezavisnost Čečenije trajati sve dok ne bude pronađeno rješenje koje će zadovoljiti Čečene i Ruse. On smatra da se nezavisnost Čečenije može postići mirnim putem, a nasilje osuđuje. S druge strane, u Rusiji je Zakajev osumnjičen za terorizam, zbog čega Moskva godinama zahtijeva njegovo izručenje. Prošle godine su vođeni pregovori o njegovom izručenju. Zakajev je Moskvi postavio tri uvjeta za to:

„Prvi uvjet je da Rusi isporuče posmrtne ostatke poznatih Čečena kako bismo ih mogli sahraniti; drugi je oslobađanje više od 20.000 Čečena iz ruskih zatvora; treći zahtjev je da pripadnici porodica Čečena koji su u pokretu otpora, a koji još uvijek žive u zemlji, ne budu više progonjeni. Ruska strana nije ispunila ova tri osnovna uvjeta i pregovori su prekinuti.“

Südrussische Provinzen Tschetschenien, Dagestan, Inguschetien englisch

Neki nikada neće odustati od nezavisnosti Čečenije, tvrde poznavatelji prilika na Sjevernom Kavkazu

I dijaspora uplašena

Zakajev trenutno pokušava organizirati čečensku dijasporu. Tako bi trebao biti održan Svjetski kongres Čečena koji će postaviti zahtjev za formiranje nezavisne čečenske države. Pa, ipak u tom smislu su Čečeni koji žive u egzilu pasivni. Mnogi prije svega žele samo jedno: mir. Također se ne žele politički izjašnjavati. Zakajev pretpostavlja da je to zbog straha. Mnogi naime strahuju da bi na taj način mogli dovesti u opasnost i sebe i svoje najbliže koji žive u Čečeniji.

Teror, nasilje i metode zastrašivanja koje Kremlj vrši u Čečeniji se prenose i na Čečene koji žive u Zapadnoj Europi,“ kaže naš sugovornik s početka priče koji je, nakon godina provedenih u ilegali, prije šest mjeseci pobjegao u Njemačku, ali i dalje ne želi govoriti pod punim imenom i prezimenom.

Većina Čečena nikada neće odustati od ideje o osnivanju nezavisne države.

Autorice: Gesine Dornblüth / Zorica Ilić

Odg. urednica: Marina Martinović