1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Voda kao uzrok ratova?

Sve veći broj stanovnika i viši životni standard uzrok su za sve veću potrošnju vode a time i smanjenje vodenih rezervi. Više potrošnje kod sve manjih zaliha je siguran recept za sukob.

default

U mnogim zemljama je voda vrlo dragocjena

Postoje dvije stvari koje su ljudima neophodne, neovisno o tome gdje žive, a to su voda i hrana. Pri tome je voda bitna i za proizvodnju hrane. Ako potražnja za “plavim zlatom” postane veća od ponude tada je sukob već programiran. Ako pogledamo na rast svjetskog stanovništva i istodobno rast potrošnje vode, tada u vremenima promjene klime budućnost ne donosi ništa dobroga. Tim više što mnogi tokovi rijeka prelaze granice zemalja.

U izvješću UNESCO-a iz 2003. godine predstavljeni su podaci koji govore za sebe: U svijetu 263 vodenih puteva prolazi kroz 145 zemalja. U tim područjima živi 40 posto svjetskog pučanstva. Njima stoji na raspolaganju 60 posto slatkovodnenih zaliha. Česti predmet prijepora između zemalja na gornjem i donjem toku rijeka su razne brane. Primjerice, s projektom postavljanja brane pod nazivom Atatürk, Turska bi na gornjem toku rijeke Tigris doslovno mogla Siriji i Iraku zatvoriti vodenu slavinu. Prema procjenama berlinske Zaklade za politiku i znanost objavljeno u veljači 2011. godine posebno rizično stanje je sa srednjoazijskim rijekama Amurdaja i Sirdaja te sa afričkom rijekom Nil. Jedan autor studije je i politolog Tobias von Lossow. Za Deutsche Welle Lossow je ukazao na povijest sukoba između Egipta i Sudana s jedne strane i Etiopije s druge strane. „Egipat do sada nije mogao u punoj mjeri iskoristiti gospodarske potencijale vode niti kod navodnjavanja poljoprivrednih površina niti kod dobivanja energije. To se u posljednjih nekoliko godina popravilo i promijenilo uz mogućnosti financiranja i putem kineske potpore“, ističe Lossow.

Flash-Galerie Dürre ohne Ende Am Horn von Afrika droht Hungersnot

U Africi se stanovništvo stalno bori sa nestašicom vode

Voda kao razlog za ratovanje ?

Nil ima tok od gotovo 7000 kilometara. Njegov put vodi od središnje i istočne Afrike pa sve do Sredozemlja. Pri tome teče kroz deset zemalja a korištenje je neujednačeno. Zemlje gornjeg toka raspolažu s najvećim dijelom vode, ali najveći dio troše zemlje na donjem toku rijeke. Prema ugovoru iz 1929.godine kojeg je sastavila tadašnja kolonijalna sila Velika Britanija, prema današnjem tumačenju Egipat ima pravo trošiti 66 posto voda rijeke Nil, a Sudan 18 posto. Danas Etiopija, ali i Ruanda, Kenija ili Uganda žele koristiti “plavo zlato” u većem razmjeru. Stoga zahtijevaju nova pravila. Najave Etiopije da će u većem razmjeru koristiti vodu iz Nila za vlastitu poljoprivredu i proizvodnju energije izazvalo je na egipatskoj strani indirektne prijetnje ratom. Tadašnji egipatski predsjednik Anvar Al Sadat je navodno izjavio: “Jedini razlog zašto bi Egipat danas mogao poći u rat je voda”. Dosadašnji razgovori raznih inicijativa oko korištenje nilskog bazena, do sada nisu bili uspješni.

Flash-Galerie Dürre ohne Ende Äthiopien Landleben im Norden Rural life in Northern Ethiopia

Voda se donosi iz velikih udaljenosti

Kome pripada voda na Himalaji?

U Aziji se pak nazire prijepor oko vode između dvije nove sile: Kine i Indije. Ispod Himalaje izviru dvije možda najvažnije i najveće rijeke Kine – Mekong i Brahmaputra. Kina planira izgraditi gigantske vodene projekte kako bi vodu s juga preusmjerila prema suhom sjeveru. Jagarnath Panda je stručnjak iz Kinuna instituta u New Delhiju. Za Deutsche Welle Panda je izjavio da je voda postala ključni problem između Kine i Indije. “Kinezi odbacuju tezu da žele preusmjeriti vodu, ali isto tako dobro znaju da se bave upravo projektima kojima se preusmjerava tok rijeka”. Prema navodima Pande došlo je do promjena u posljednjih nekoliko godina prije svega oko pitanja vode. “U obje zemje javnost je počela razgovarati o vodi; glavni problem naime neće biti pitanje granica, niti uloga Indije ili Kine na regionalnoj ili globalnoj razini već najvažniji problemi idućih godina biti će voda”, ističe Panda.

Voda doduše u mnogim sukobima igra ulogu, ali kao jedan od više elemenata. Opasnost od ratova zbog vode stručnjak Lossow za sada ne vidi. Prije svega jer bi to vojnostrateški bilo vrlo teško. Osim toga, voda ima relativno malu gospodarsku protuvrijednost. Transport vode kao kod ostalih vrijednih resursa ne dolazi u obzir. Voda je život – kako kaže stručnjak – i vezana je uz prirodu. Ukoliko želite vodu, tada bi trebalo zauzeti cijelo područje rijeke, upozorava ovaj berlinski politolog, što bi pak, dugoročno gledano bilo neisplativo.

Autor: Matthias von Hein/Alen Legović

Od. urednica: Belma Fazlagić-Šestić