1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Voće i povrće s balkona

„Ako želite jesti zdravu hranu, morate je sami proizvesti“. To je poruka mladih ljudi koji se bave urbanom agrikultirom. Male balkonske površine pretvorili su u oaze zelenila gdje uzgajaju organsko voće i povrće.

Otkako su balkon na petom spratu pretvorili u baštu, jutarnja kafa za Maju i Aleksandra predstavlja poseban užitak. Cvijeće i ukrasno bilje zamijenili su povrćem i voćem. A umjesto suncobrana, hladovinu im prave paprike, krastavac, grašak i paradajz.

„I najmanja terase s vertikalnim gredicama može biti bašta i izvor zdravog povrća za cijelu porodicu“, objašnjava Aleksandar Perendić. Život u gradu za njega nije prepreka da uzgaja i jede organske proizvede. Na Majinom i Aleksandrovom balkonu nalazi se i jedna patuljasta jabuka.

„Eksperimentisali smo i sa kukuruzom, krompirom i vrstama za koje niko ne bi očikavao da uspijevaju u ovakvim uslovima. Na terasama se može uzgajati skoro sve“.

Iz jedne saksije pet kilograma paprika

Aleksandar je inače web dizajner, to je posao koji radi godinama i od njega živi. O poljoprivredi i uopšte uzgoju zdrave hrane počeo je razmišljati kada mu je majka oboljela od karcinoma: „Proizvodi sama ono što jede, ima baštu i danas je potpuno zdrava. Kada sam to vidio, postalo mi je jesnije kakvu hranu zapravo konzumiramo čitav život i upustio sam se u sve ovo“.

Urbana agrikultura je jedini način, prema mišljenju naših sagovornika da u gradskim sredinama ljudi koliko toliko utiču na svoju ishranu i da znaju šta jedu. Koriste se skoro isti principi kao u plasteničkoj proizvodnji a prinos je odličan.

„Paradajz i paprike su veoma zahvalni. Te biljke izrastu preko dva metra u visinu i beru se do pet puta godišnje. Tako da tri stabiljike paprike i tri paradajza mogu sasvim pokriti osnovne potrebe porodice“, tvrdi Perendić.

Bosnien und Herzegowina Landwirtschaft auf der Terrasse in Banja Luka

Maja i Aleksandar na svom 'poljoprivrednom dobru'.

Aleksandar je aktivista, osnivač udruženja 'Bez granica' koje se bavi humanitarnim radom, društveno korisnim akcijama i edukacijom. Na Facebook grupi organizacije može se pronaći mnoštvo savjeta i korisnih informacija o ovoj temi.

Online priručnik za početnike

Otvoreni su za sva pitanja, ljudi pišu a oni pomažu koliko mogu. Prije mjesec dana objavljen je i prvi broj online časopisa 'Priručnik za preživljavanje u urbanim sredinama'. Na manje od dvadeset stranica sažeta su iskustva i preporuke o tome zašto i kako uzgajati povrće na balkonu.

Jedna saksija visoka 25 cm je dovoljna za većinu povrća. Maja i Aleksandar zasadili su preko trideset vrsta raznih biljaka, od začinskih do sezonskog voća i povrća. Vertikalne gredice izradili su od plastičnih kanalizacionih cijevi. Tri cijevi vise jedna iznad druge i maksimalno štede prostor. Tu je smješteno dvadeset sadnica jagoda i zelena salata.

Jagode u plastičnim cijevima

„Motika nam ne treba, potrebne su makaze i jedna mala lopata. Ja insistiram da se radi bez rukavica. Dokazano je da kontakt sa zemljom djeluje slično kao i kada mazite životinje, izvlači negativnu energiju. Brojne štetočine koje prave glavobolju u konvencionalnoj poljoprivredi nama su nepoznanica, krtice, mravi i zlatice ne znaju da koriste lift”, objašnjava Maja Risović.

Ipak, bakterioza i biljne vaši napadaju i balkonske biljke. Ovi mladi vrtlari su strogi protivnici hemije i protiv nametnika se bore na drugi način: „Tretiramo ih prirodnim preparatima od bijelog luka, koprive i zove. To je već isprobano i provjereno djeluje, koristio sam ove metode i u plasteničkoj proizvodnji i na terasi“, dodaje Aleksandar.

Jelenina bašta prostire se na samo dva kvadratna metra. Biljke rastu u saksijama a plodovi su kao s reklame. Ljuta papričica, cherry paradajz, jagode i još mnoog toga. Jelena kaže da svakog dana tokom ljetnih mjeseci ubere bar nešto iz svog malog vrta.

Bosnien und Herzegowina Landwirtschaft auf der Terrasse in Banja Luka

Jeleninih dva kvadrata za organsku hranu.

Organski uzgojeno, neprskano i ukusno, a što je najvažnije proizvedeno vlastitim trudom. „Prošle godine smo se prvi put okušali u urbanom vrtlarstvu i bili smo oduševljeni rezultatima koje smo postigli u sedam balkonskih saksija“, kaže Jelena Đurović.

70 litara zapremine zemlje košta 15 maraka. Ulaganja skoro da nema, a uz priručnik i savjete ovih entuzijasta svako može imati mali zasad.

Maja i Aleksandar česti su gosti u vrtovima brojnih Banjalučana, pomažu im svojim savjetima i nastoje uvjeriti što veći broj ljudi da se upuste u organsku proizvodnju i osjete, kako kažu, istinsku slobodu i kontakt s prirodom:

„Krenete polako, na naš recept. Skupili smo dovoljno znanja da se svi početnici mogu osloniti na naše iskustvo i uvjeren sam da ćete uspjeti“.

Maja navodi još neke od razloga zašto se urbanom poljoprivredom treba baviti: “Kad sve nabuja, dok pijete na terasi čaj od mente koju ste sami uzgojili, niste više u centru grada, nego u prirodi, u svojoj bašti. I na kraju, kada na jesen uberete iz svoje bašte sastojke za ručak, vidjećete o čemu pričam ”.

Preporuka redakcije