1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vlastima Srbije lakše u Hag isporučiti bivše oficire Vojske RS-a nego svoje

Ejub Štitkovac6. decembar 2004

Na poziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine predsjednik Republike Srbije Boris Tadić boravit će od danas u trodnevnoj službenoj posjeti Bosni i Hercegovini. Tadić će se susresti s čl anovima Predsjedništva BiH, a zatim s ministrom odbrane BiH Nikolom Radovanovićem te predsjednikom Vlade Federacije BiH Ahmetom Hadžipašićem. Srbijanski predsjednik će se susresti i s visokim predstavnikom za BiH Paddyjem Ashdownom. Tadić će posjetiti Banja Luku i Mostar. Haške teme će zauzeti značajno mjesto tokom trodnevne posjete Bosni i Hercegovini predsjednika Srbije, Borisa Tadića – saznaje izvor DW-a u srbijanskoj prijestonici. Taj problem muči, svaku na svoj način, obje države.

https://p.dw.com/p/AQXK
Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carla del Ponte
Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carla del PonteFoto: AP

Naš prioritet bi trebalo da bude izručenje svih haških optuženika iz Republike Srpske, koji se nalaze na teritoriji Srbije, nadležnim organima susjedne države. Ovo je izjavio član Predsjedništva Demokratske stranke Dragan Šutanovac. Sa njim se slažu i mnogi drugi političari jer se pokazalo da je mnogo lakše i jednostavnije izručivati i Hagu bivše oficire Vojske Republike Srpske nego svoje. Najsvježiji primjer je odlazak u Hag generala u penziji Dragomira Miloševića. Iako su predstavnici vlade izričiti u tome da se on dobrovoljno predao, broj policajaca na glavnim beogradskim ulicama te večeri mogao je da govori i nešto drugo. Osim toga, dosta je neubjedljivo rečeno da se general Milošević javio vlastima u Beogradu uoči dobrovoljne predaje. Takve odluke ne donosi niko na brzinu, a ministar Zoran Lončar, koji je član Nacionalnog savjeta za saradnju sa haškim sudom tvrdi da vlasti nisu znale njegovu adresu:

«Nije nam bila poznata adresa gospodina Dragomira Miloševića. Njega, koliko mi je poznato, traži haški tirbunal i od Srbije i od Republike Srpske».

Niko od zvaničnika u Srbiji nema odgovor na pitanje kada će vlasti izručiti svoje generale. Premijer Vojislav Koštunica kao najvažniji događaj izdvaja činjenicu da je haški sud odlučio da pusti na slobodu Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, nekadašnje glavne ljude Državne bezbjednosti i «crvenih berekti»:

«To je dvosmernost u saradnji sa haškim tribunalom, polazeći od toga da se slično postupalo u saradnji i sa nekim drugim državama u regionu, posebno sa Hrvatskom».

Pored toga, u srbijanskim političkim krugovima najviše se komentariše odbijanje civilne misije UN na Kosovu (UNMIK) da poništi izbor Ramuša Haradinaja na mjesto predsjednika privremene vlade Kosova. To je tražila srpska vlada. Bivši ministar pravde, Vladan Batić, sakupljao je duže vrijeme podatke o Haradinaju i smatra da je on, kako je rekao, najveći ratni zločinac poslije ubica u Srebrenici:

«On je neposredni izvršilac najmanje 67 ubistava, naredbodavac za najmanje 267 ubistava i za preko 400 otmica».

Pomalo je zaboravljeno je da su haški optuženici Slobodan Milošević i Vojislav Šešelj na nekoliko izbora u Srbiji bili glavni likovi – nosioci izbornih lista. Sadašnji predsjednik srpske vlade, Vojislav Koštunica, u tome tada nije vidio ništa loše.