1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Vlakom od Čapljine do Knina?!

Vlasti BiH i Crne Gore još 2008. dogovorile su gradnju pruge Čapljina-Nikšić. Realizacija ovog projekta još nije ni počela, a u BiH je pokrenuta nova inicijativa da se pruga od Čapljine gradi i prema Kninu.

Vlak Željeznica FBiH

Vlak Željeznica FBiH

Europska komisija financirala je izradu studije za projekt gradnje pruge Čapljina-Nikšić. Pruga duga 160 kilometara, čija bi gradnja koštala, prema preliminarnim procjenama, između 480 i 640 milijuna eura, trebala bi se početi graditi 2012., a gradila bi se pet

Zarasla pruga

Ljudi u BiH ne koriste često vlak za putovanja

godina. Realizacija tog, za dvije zemlje strateški važnog infrastrukturnog projekta, koji bi osigurao bh. izvoznim kompanijama pristup crnogorskoj luci Bar, još nije ni počela, a već su se pojavile inicijative o gradnji pruge od Čapljine preko Ljubuškog i Gruda do Knina.

Veza BiH s Crnom Gorom i Hrvatskom

„Radi se o vrlo zanimljivoj inicijativi, jer bi ta pruga povezivala željeznički pravac Budimpešta-Sarajevo-Ploče sa željezničkim pravcem Zagreb-Split. Tako bi BiH, osim s Crnom Gorom, bila povezana i s Hrvatskom“, kaže za Deutsche Welle pomoćnik ministra prometa i veza Federacije BiH i predsjednik Nadzornog odbora Željeznica FBiH Pavo Boban. On smatra kako bi ta pruga bila korisna kako za BiH tako i za Hrvatsku. Hrvatska bi, kaže Boban, time dobila željezničku vezu preko BiH s Lukom Ploče, koja sada ne postoji. S druge strane pruga bi osigurala gospodarski razvoj područja BiH kroz koja bi prolazila.

Pavo Boban

Pavo Boban

Boban ističe kako se u jadransko-jonskom koridoru nalazi morski put te autocesta, a u budućnosti taj bi koridor, kaže, mogao dobiti i željeznički pravac. Naš sugovornik kaže kako županije i Federacija BiH upravo rade prostorne planove te kako bi bilo važno da se trasa željezničke pruge već sada ucrta u prostorne planove. Dodaje kako će se ta inicijativa u budućnosti sigurno naći pred Vladom FBiH, te kako će prije donošenja bilo kakve odluke biti potrebno obaviti konzultacije s Republikom Hrvatskom.

Svi pričaju o vlaku

Žitelji Hercegovine s kojima smo razgovarali kažu kako su o tome čitali u novinama. Gradnja željezničke pruge je postala jedna od tema svakodnevnih razgovora. Slušamo tako razgovor u jednom lokalu. Stariji Ljubušak pita dvojicu prijatelja: „Jeste li čuli da će se graditi pruga od Čapljine do Knina?“ A oni mu odgovaraju: „Hoće, hoće, čitali smo u novinama“. Za susjednim stolom mlađe društvo komentira kako stariji sve što pročitaju u novinama uzimaju zdravo za gotovo.

Mario iz Širokog Brijega kaže za Deutsche Welle kako izgradnja pruge ne bi bila loša stvar. „Valjalo bi to. Ako ni zbog čega, onda zbog prijevoza boksita iz rudnika kod Posušja i Širokog Brijega, koji se sada odvozi kamionima, pa se oštećuju ceste“, obrazlaže ovaj Širokobriježanin.

Željeznica (bi) podijelila Hercegovinu

Ivan Jurilj

Ivan Jurilj

Ivan Jurilj, direktor hercegovačke regionalne razvojne agencije REDAH, kaže kako bi najprije trebalo uraditi strategiju razvoja Hercegovine i vidjeti bi li željeznička pruga bila u funkciji definiranog smjera razvoja Hercegovine i, naravno, bi li bila ekonomski isplativa. Jurilj se slaže kako je važno da se ta inicijativa pažljivo razmotri prije usvajanja prostornih planova. Uz poticaj razvoju gospodarstva Jurilj, međutim, upozorava i na neke negativne posljedice gradnje prometne infrastrukture. „Hercegovina je relativno usko područje, koje sadrži mnoštvo turistički zanimljivih potencijala. Gradnjom pruge, taj bi se prostor fizički razdvojio, promijenile bi se navike ljudi i još štošta“, kaže Jurilj. On navodi kako ni postojeći željeznički pravac Budimpešta-Sarajevo-Ploče nije dovoljno iskorišten za transport roba.

Mlada djevojka sjedi pokraj pruge

Studentima bi vlak od Čapljine do Knina dobro došao

„Pravac Čapljina-Knin bi možda bio isplativ za transport roba, ali za putnički promet sigurno ne“, uvjeren je naš sugovornik.

Drugi bi, pak, voljeli da kroz zapadnu Hercegovinu prođe pruga jer bi ljudi imali više mogućnosti za putovanja. Ružica Knezović je iz Imotskog, studira u Splitu, a preko ljeta je u Grudama, gdje je rođena njezina majka. „Pruga?! To bi bilo super. Autobusne linije su loše i rijetke, pa bi za nas studente vlak bio prava stvar“, kaže Ružica za Deutsche Welle.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorna urednica: Marina Martinović