1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Vladimir Vladimirovič Erdogan i Recep Tayyip Putin

Štampa na njemačkom u ponedjeljak (01.12.) komentira sastanak između turske i ruske vlade, te rezultate referenduma u Švicarskoj.

default

Ruski i turski predsjednik Putin i Erdogan

"Neki tvrde da su Vladimir Vladimirović Erdogan i Recep Tayyip Putin toliko slični jedan drugome da ih se može pomiješati. „Guardian“ je ovim navodnim političkim blizancima u oktobru posvetio čak cijeli članak i to pod naslovom „Dva ljutita muškarca na europskim granicama: Glasni, ponosni i koje je nemoguće ignorirati“. Autorica članka je najprije nabrojala očite sličnosti. Obojica su skoro iste starosti (Putin 62, Erdogan 60), i obojica su već jednom bila premijeri prije nego što su (u Putinovom slučaju: ponovo) postali predsjednici. No od biografskih podataka su značajnije bile političke paralele, koje je „Guardian“ napravio: oba političara su opsjednuta teorijama zavjere i njeguju istorijsko predanje o nacijama koje su odvajkada ugrožene od strane Zapada, pri čemu se svaka opozicija tumači kao zavjera iz inozemstva. „Guardianova“ lista se može nastaviti,“ ocjenjuje Frankfurter Allgemeine Zeitung i navodi jedan od primjera: „Činjenica je da svrgavanje ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča 2014. godine i Gezi protesti na istanbulskom Trgu Taksim 2013. godine, prema zvaničnom tumačenju Moskve, odnosno Ankare, predstavljaju zavjere kojima su dirigirale inozemne sile. Da može postojati značajan broj ljudi koji izlaze na ulicu ne zbog novca, već iz ubjeđenja kako bi prosvjedovali za nešto ili protiv nečega, čini se da ni Putin, ni Erdogan ne smatraju mogućim“, navodi FAZ.

Referendum zur Zuwanderung in der Schweiz

Švicarci su na referendumu ipak odbili ograničavanje useljavanja

Ekonomski razum i politička umjerenost

Štampa na njemačkom komentira i rezultate referenduma u Švicarskoj.

„Direktna demokratija je uvijek dobra za iznenađenja“, ocjenjuje Suedeutsche Zeitung. „Mnogo toga je upućivalo na to da će rezultat glasanje o ograničavanju useljavanja biti u najmanju ruku tijesan ili da bi njegovi inicijatori čak mogli pobijediti. Ipak odgovor građana je bio jasan. Više od 70 posto je odbilo prijedlog Ecopop-a. Nakon što je ovo malo udruženje sa svojom inicijativom „Stop prenaseljavanju“ mjesecima dominiralo udarnim vijestima može se poći od toga da su građani mogli izgraditi sliku. Ecopop je nakon temeljitih promišljanja odbijen. Švicarci ovaj put nisu željeli napakostiti ni Bundesratu, ni Europskoj uniji, ni useljenicima. Umjesto toga su pokazali osobine sa kojima se ranije nije moglo računati: ekonomski razum i političku umjerenost“, komentira Sueddeutsche Zeitung.

Badische Zeitung međutim upozorava da ne treba prerano donositi zaključke: „Rezultat govori manje, nego što se to naslućuje iz čistih brojeva. „Ne“ upravo ne znači da Švicarci ne žele ograničavanje useljavanja. Oni samo ne žele rigidna i restriktivna pravila. Švicarsku politiku obilježava pragmatizam i fleksibilnost. To se htjelo sačuvati. A demografske promjene ostavljaju traga, useljavanje bi još moglo biti korisno.“

Rhenische Post navodi da je ekonomija Švicarske upućena na inozemnu stručnu snagu i da joj je potrebno europsko tržište. Već i kada je riječ o pitanju koliko novca treba Centralna banka pobijedio je ekonomski razum. Velike rezerve zlata Centralnu banku nisu učinile sigurnijom, nego nesposobnom za djelovanje. Švicarci su svoju zemlju poštedjeli financijske krize „swiss made“.

„Na koncu je pored ekonomskih aspekata, volja da se živi u zemlji, otvorenoj za svijet, bila jača od straha i zavisti na šta su igrali populisti. Na sreću Švicaraca. I na sreću demokratije“, komentira Augsburger Allgemeine.