1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Vjersko neznanje potiče džihadističko nasilje"

U muslimanskom svijetu je počela diskusija o reformi islama. Islamski teolog Joern Thielmann u tome vidi prvi korak kako bi se pobijedio religijski motivirani terorizam.

Dr. Jörn Thielmann

Dr. Jörn Thielmann

Egipatski teolog šeih Ahmad Mohamed al-Tajeb sa kairskog Univerziteta Azhar pozvao je na radikalnu reformu islamskog učenja. On je na konferenciji posvećenoj odnosu religije i terorizma održanoj u saudijskoj Meki izjavio da je istorijski pogrešno tumačenje islama dovelo do njegovog netolerantnog tumačenja. Saudijski kralj Salman je označio džihadiste kao prijetnju za sve muslimane i cijeli svijet. Oni su muka koja se vraća ekstremističkim ideologijama, kaže on. Ipak kojim korijenima se vraća džihadistički terorizma? I šta može donijeti religijska reforma? Na ovo pitanje odgovara u intervjuu za DW islamolog Joern Thielmann.

Deutsche Welle: Gospodine Thielmann, sunitski teolog šeih Muhamed al-Tayyeb pozvao je s obzirom na teror na reformu islama. Mogao bi se steći dojam da apel dolazi pomalo kasno. Jesmo li trebali džihadizam da bismo započeli diskusiju?

Jörn Thielmann: Pojam "reforma" ima ne samo za radikalne selefije, već i za mnoge muslimane određeni neugodni prizvuk. To ima veze sa tim da su sekularni režimi prečesto bili korumpirani. Brojni građani vjeruju da se islam distancira od toga. Ali reforme u najgorem slučaju mogu korumpirati i religije. To brojni muslimani žele spriječiti. Predstavnici islama, i oni sa Univerziteta Al-azhar, su često degradirani kao čuvari države. No brojni muslimani su skeptični i s obzirom na radikalne islamske varijante, kakve su nastale na arapskom poluotoku. One su u suprotnosti sa umjerenim tradicijama u drugim islamskim zemljama. Zbog te zabrinutosti i oklijevanja su diskusije postale žestoko bojno polje. Brojni teolozi, koji institucionalno nisu tako dobro zaštićeni kao šeih al-Tayeb su stoga suzdržani u svojim izjavama. Oni strahuju od napada, i to i od smrtonosnih.

Deutschland Islamwissenschaftler Jörn Thielmann

"Čini se da je brojnima jasno do kakvog opasnog tumačenja islama je došlo poslednjih desetljeća", kaže Thielmann

Kada se sada diskutira o reformi islama to ima za cilj dvije stvari: prvo, terorizam ponovo staviti pod kontrolu. Drugo, također je riječ i o tome da se religijski diskurs u osnovi ponovo vrati u tolerantne okvire. Čini se da je to veoma mučan proces.

Da, vrijeme je da se pozabavimo time, ideološke orijentacije se ne mijenjaju preko noći. Mi Nijemci to znamo iz vlastitog iskustva. Promjene nakon nacističkog vremena su trebale desetljeća kako bi bile provedene. Na Bliskom istoku se čini da je brojnim akterima sada postalo jasno do kakvog opasnog razumijevanja islama je došlo poslednjih desetljeća. To više nije pod kontrolom. I još gore, to se sada okreće protiv samog islama. "Islamska država" i Al-Kaida su samo vrh ledenog brijega, vidljivi predstavnici talasa nasilja, koje vjerojatno još dugo neće biti okončano. Možda će se i brojni oni koji su do sada imali simpatije prema džihadistima, uplašiti njihove brutalnosti i opakosti. Nasilnih akata u međuvremenu ima u skoro svim muslimanskim zemljama - poput Boko Harama u Nigeriji i njoj susjednih zemalja. Brojni muslimani također pate zbog toga da njihovu vjeru koriste ljudi koji čine takva zločine.

Porijeklo džihadizma se može pojasniti potpuno različitim faktorima. Čini se da je jedan od njih u političkoj kulturi koja preovladava u većem dijelu regiona.

Da. Postavlja se pitanje kako muslimani ubuduće žele urediti odnos između države i religije, javnosti i privatnosti. Jer jedan od problema je da određene grupe pokušavaju na svoje predstave religije i javnog reda druge primorati nasiljem. Tu se naravno postavlja pitanje vrijednosnog sistema i tolerancije. To je došlo na dnevni red i na konferenciji u Meki. Tamo se diskutiralo o strategiji da se muslimani, koji imaju drugačije predstave, proglase "nevjerenicima". U tradicionalnom islamu se prema toj praksi odnosi uvijek s velikom suzdržanošću. Od prije 30 godina, tačnije od atentata na egipatskog predsjednika Anvara al-Sadata je međutim ta praska veoma učestala. Sa tim problemom će se morati suočiti ne samo islamski teolozi, već i svi muslimani. Jer ako se "Islamska država", Boko Haram i slične grupe pozivaju na islam, onda se ne možemo zadovoljiti samo time da se kaže da islam nema veze sa tim.

Kako se onda može zamisliti odnos između islama i nasilja?

Naravno da islam nije per se nasilan. Nije bio ni netolerantan - to se može prepoznati na religijskim manjinama koje do danas žive u islamskim zemljama. Doduše islam nema vlastiti izrađeni koncept tolerancije. Ipak on se u praksi uvijek pokazao tolerantnim. Tu dolazi i odnos prema religijskim izvorima. Ovdje je problem to što se brojni muslimani, koji nisu teološki obrazovani, pozivaju na Kuran, a da ne prepoznaju muslimansku istoriju i kulturu interpretacije. Umjesto toga su ubijeđeni da kompleksne i stare tekstove mogu razumjeti jedan kroz jedan. Oni krivo vjeruju da je samo njihovo tumačenje islama ispravno. Tu nasilna intrepretacija naravno krči sebi put jer utjecaj umjerene tradicije tumačenja i predaje ostaje na taj način zanemaren.

Umjesto toga svako može dozvoliti upliv vlastitog resentimenta i nasilnih fantazija u tekstove ili to u religijskom smislu pojačati. Time islam postaje nasilna ideologija. Prve žrtve takve ideologije su naravno muslimani sami.

Jörn Thielmann je islamolog i rukovoditelj Erlanger Centra za islam i pravo u Europi EZIRE na Univerzitetu Friedrich Alexander.

Preporuka redakcije