Vjerski "ispravna" hrana posao stoljeća

Donedavno su trgovine s "etno" namirnicama bile rezervirane za velike gradske sredine s većom koncentracijom muslimanskog stanovništva. Danas su police s hranom namijenjene strancima koji žive u Njemačkoj uobičajna slika u njemačkim prodavaonicma prehrambenih proizvoda.

Etno, meze i tapas

Dok su međunarodni kulinarski pojmovi u posljednjeih dvadesetak godina preplavili Njemačku i doprli do prosječnog potrošača, "halal" hrana još uvijek se usko povezuje s vjerskim potrebma isključivo građana musilmanske vjeroispovjesti čiji se broj u Njemačkoj procjenjuje na oko 3,5 milijuna.

Njemački dio populacije pojam "etno" hrane još uvijek više povezuje s odlaskom u španjolske tapas barove nego naručivanjem "meze" kod turskih ugostitelja. I kupovina u prodavaonici s talijanskim prehrambenim poizvodima je "prestižniji" pothvat nego kupovanje u turskim prodavonicama.

Halal industrija

No, prehrambnoj industriji to nimalo ne smeta. Kako se nedavno moglo čuti na "World Halal Forumu" u Maleziji, ukupan udio "halal" hrane u svjetskoj prehrambenoj industriji dosegao je 17 posto i u stalnom je porastu. Multinacionalni prehrambeni giganti poput Nestlea ili Unilevera već su odavno "nanjušili" posao stoljeća s vjerski "ispravnom" hranom i to ne samo u tradicionalno islamskim dijelovima svijeta nego u posljednje vrijeme pojačano i u Europi.

U ovom dijelu svijeta u kojem tradicionalno ne žive muslimani, utržak s "halal" hranom u sljedećoj godini bi mogao iznositi zavidnih 67 milijardi dolara.

Zabranjeno ritualno klanje

No, u Njemačkoj trgovina s "halal" mesom još uvijek zapinje. Dok se u britanskim ili francuskim trgovinskim lancima u odjelima sa svježim mesom nalaze i vjerski "ispravni" odresci i kotleti, u Njemačkoj je ponuda "halal" svježeg mesa više manje ograničena na specijalizirane "etno" trgovine kojima su vlasnici uglavnom građani turskog ili arapskog porijekla.

Njemački supermaketi strahuju od sukoba sa zaštinicima prava životinja i gubitka imidža. Po njemačkim zakonima o prehrambenim proizvodima naime ritualno klanje bez omamljivanja životinja je, za razliku od Francuske ili Velike Britanije, zabranjeno. Tako da većina "halal" mesa na njemačkom tržištu dolazi iz susjednih zemalja.

Podravka se dobro snašla

Bez obzira na to izbor je - velik. Od kobasica i kosanih odrezaka pa do pilećih kroketa, dijapazon ponude "halal" mesnih jestvina je velik. I za žitelje Njemačke s područja bivše Jugoslavije "halal" industrija nudi dovoljan izbor sudžuka, goveđeg pršuta ili mesnih konzervi. Tu se dobro snašla i Podravka čiji su goveđi gulaši ili pileće paštete neizostavan produkt na policama s "halal" proizvodima koji su se međutim ovdje nalazili i davno prije nego je ova hrvatska tvrtka nedavno dobila ceritfikat "halal".

Autor: Der Spiegel/ N.Kreizer

Odg. urednik: Svetozar Savić