1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Vjerska obilježja nemaju mjesta u sudovima BiH?

Uposlenicima pravosudnih institucija BiH uskoro bi moglo biti naređeno da se, dok su na poslu, odreknu vjerskih obilježja. Vijest je pokrenula buru rasprava, a posebno u vezi nošenja hidžaba.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), tijelo zaduženo za imenovanje sudija i tužitelja, ali i za cijeli niz pitanja u vezi sa rad, budžet, postupanje sudova, još prošle godine je donijelo zaključak da se "rukovoditeljima pravosudnih institucija u BiH skrene pažnja na zabranu nošenja vjerskih obilježja svim uposlenim" u tim institucijama. Premda je zaključak usvojen na sjednicama VSTV u septembru i oktobru prošle godine, prava bura nastala je tek ovih dana, posebno u redovima "pokrivenih" pravnica, budući da se i hidžab (marama) smatra vjerskim obilježjem.

U dopisu Deutsche Welleu, Vijeće je pojasnilo i da pojam "vjersko obilježje nema jasnu niti univerzalnu definiciju te se pod tim pojmom često podrazumijeva sve ono što obuhvata elemente religijskog života vjernika, kao što su vrsta odjeće, pisani materijal, razna pomagala i slično, iz čega proizlazi da sama osoba određuje šta za nju predstavlja religijski simbol, odnosno da li je marama vjersko obilježje, a što je i stav Europskog suda za ljudska prava".

Gerichtshof Bosnien und Herzegowina Flash-Galerie

VSTV, smješten u zgradi Suda BiH, donijelo zaključak da se "rukovoditeljima pravosudnih institucija u BiH skrene pažnja na zabranu nošenja vjerskih obilježja svim uposlenim" u tim institucijama

Upitni motivi VSTV-a?

"Upitni su motivi i sve ono sto prati cjelokupnu situaciju u BiH, jer dok po javnim institucijama, posebno po općinama i posebno u Republici Srpskoj, po zidovima kancelarija načelnika, ministara... vise mnogobrojne slike svetaca, križevi i slično, te dakle predstavljaju javnu instituciju kao takvu, dotle se pravo pojedinca, a konkretno mislim na pokrivene žene, dovodi u pitanje", kaže za Deutsche Welle pravnica M. D., žena pod hidžabom. Insistira na potpisu inicijalima, budući da se sada plaši za trenutni posao. Napominje da "u određenom smislu, a shodno odredbama nekih konvencija, javne institucije mogu ograničiti to pravo, ako je u pitanju sigurnost i slično, premda to do sada nikada nije bio slučaj u BiH kada su pitanju pokrivene žene, muslimanke".

Islamska zajednica BiH je također protestirala zbog zaključaka VSTV-a i zatražila dodatna pojašnjenja i javnu raspravu.

Vijeće je raspravljalo i o slučajevima kada stranke, odnosno posjetitelji sudskih institucija nose vjerska obilježja, te zaključilo da "nositelji pravosudnih funkcija cijene i odlučuju o ovom pitanju u svakom konkretnom slučaju pri čemu je potrebno svaku pojedinu situaciju pažljivo procijeniti u njenom cjelokupnom kontekstu, imajući u vidu sa jedne strane prava pojedinca na slobodu vjere i prava na jednak pristup pravdi za sve, i sa druge strane zahtjev poštivanja i očuvanja ugleda pravosudnih institucija, te objektivne zahtjeve sudskih postupaka".

Diskriminirajući zaključci

Sanja Vlaisavljević, direktorica Centra za kulturu dijaloga iz Sarajeva, smatra da je odluka VSTV-a u najmanju ruku upitna, budući da se Vijeće u njoj poziva na važeći Zakon o sudovima. "Ako već nešto postoji u Zakonu, onda je za pretpostaviti da službenici Suda i sudije poštuju Zakon, ili nam ovim poručuju da zapravo i nije tako? Ako u Zakonu o sudovima u članu 13. stoji da 'sudije i službenici ne smiju ispoljavati bilo kakvu vjersku, političku, nacionalnu ili drugu pripadnost za vrijeme vršenja službenih dužnosti', onda je pretpostavka da niti jedan sudija neće započeti suđenje glasno izgovarajući 'Bismilu' ili recitujući 'Zdravo Marija'", smatra Vlaisavljević.

Bosnien und Herzegowina Sarajevo Gerichtshof

U sudnicama širom u BiH uskoro bi moglo biti zabranjeno nošenje vjerskih obilježja

Ovakvom se odlukom VSTV-a, dodaje ona, "krše temeljna ljudska prava iz Opće deklaracije UN-a o pravima čovjeka i Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka, u kojim nedvosmisleno stoji da svi ljudi imaju pravo na slobodu vjeroispovijesti, da imaju pravo da ju javno ispoljavaju kroz molitve, običaje, obrede". "Ujedno, u ovim konvencijama piše da do ograničenja ovih sloboda može doći samo i isključivo ako narušavaju javnu sigurnost, javni red, zdravlje ili moral, te radi zaštite prava i sloboda drugih. Prema dostupnim podacima u javnosti, suci, niti ostali službenici uposleni u sudovima, ne narušavaju sigurnost noseći, recimo, križ na vratu", naglašava Vlaisavljević. U ovom slučaju, smatra ona, ima i elemenata diskriminacije jer "ne treba zaboraviti da hidžab, krunica ili križ nisu ukrasi u životu vjernika niti neki usputni elementi distinkcije spram drugih, nego spadaju u kategoriju propisanih normi".

Da su zaključci VSTV-a diskriminirajući smatra i buduća pravnica Fatima Zukorlić, studentica 3. godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. "Zabrana nošenja hidžaba i drugih vjerskih obilježja u sudskim institucijama je diskriminirajuća i predstavlja grubo kršenje ljudskih prava, ali je istovremeno i podsjetnik dosezanja ljudskih granica u vremenu tobože najviših svjetskih ideala demokratije i slobodnog društva. Pored svih izazova i problema sa kojima se mladi suočavaju u BiH, posebno u potrazi za poslom, navedena odluka je dodatna otežavajuća okolnost", kaže Fatima. Dodaje da se kao buduća pravnica sa hidžabom nada stjecanju radnog iskustva u "oblasti u kojoj će se cijeniti isključivo znanje i stručnost te očekujem da moj hidžab ne smije biti prepreka za buduću karijeru".

Zaključci VSTV-a pravno utemeljeni

Dr. Edin Šarčević, predsjednik Fondacije Centar za javno pravo (Stiftung Kompetenzzentrum für Öffentliches Recht) ne slaže se s takvim konstatacijama. On podržava zaključke VSTV-a. "Mislim da VSTV postupa i u skladu sa Europskom konvencijom i u skladu sa nacionalnim pravom, u prvom redu sa nacionalnim ustavnim pravom i odlukama Ustavnog suda BiH. Dakle, ovaj zaključak je i opravdan i pravno utemeljen", kaže za Deutsche Welle dr. Šarčević, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu u Leipzigu.

BiH je, podsjeća on, sekularna država i "to nije tek činjenica, već stav Ustavnog suda BiH, to je tumačenje bosanskohercegovačkog Ustava i taj zahtjev sekularnosti postavlja pred državne organe, posebno pred sudove, obavezu da se sudski organi i sudske prostorije ne koriste kao podijum na kojem će se iznositi i postavljati u izlog vjerska uvjerenja". "Suci i osoblje koje radi na sudu, ne predstavljaju svoju vjersku pripadnost u odnosu na javnost, niti bi trebali sugestivnu snagu simbola eventualno koristiti kao jedan vid pritiska na stranku pred sudom", naglašava Šarčević i dodaje da se stranka pred sudom mora osjećati potpuno zaštićenom i pošteđenom svih sugestivnih utjecaja vjerskih simbola koji bi, eventualno, suci ili osoblje na sudu postavili pred njih.

Bosnien und Herzegowina Laden mit Hijjab

Moguća zabrana nošenja hidžaba u sudnicama u BiH izazvala burne reakcije, a već je pokrenuta i peticija protiv odluke VSTV-a

"Stranke pred sudom imaju pravo očekivati da im se sudi po pravu i zakonu jedne sekularne države... I upravo na taj zahtjev reagira ovaj zaključak VSTV-a i u skladu sa zakonskim odredbama u kojima postoji zabrana da se sudske prostorije koriste kao mjesto u kojem će se isticati vjerski simboli, a da se ta zabrana ne odnosi na stranke u sporu", kaže dr. Šarčević. Pojašnjava i da "svakako neće imati istu snagu ako neko oko vrata nosi lančić sa krstom veličine jdnog cm kao krst koji bi se nosio na sudskoj togi i bio veličine od 12 do 15 cm".

Samo da je sudija častan

"Konkretno, mislim da sudovi trebaju procijeniti da li ti simboli imaju takvu sugestivnu snagu da kod stranke stvaraju utisak da joj se ne sudi neutralnom sudskom distancom, koja je u funkciji sekularne države, koja dijeli pravdu na osnovu ljudskih prava i zakona", zaključuje Šarčević.

Dok je odluka VSTV-a, doduše sa zakašnjenjem, izazvala burne reakcije javnosti, Advokatska komora Federacije BiH nije se bitnije bavila tim zaključcima. "Nemamo nikakav stav o tome. Niti smo o tome diskutovali, niti se to ikad u praksi pojavilo kao problem", izjavio je za Deutsche Welle advokat Branko Marić, predsjednik Advokatske komore FBiH. Naglašava da VSTV ima puno važnijih i bitnijih problema da rješava, te smatra da se radi o nekim nepostojećim dilemama. Zaključuje: "Ako je sudija častan i ako zna svoj posao, nije bitno da li ima maramu ili je nema, da li nosi pticu na glavi ili ne nosi, apsolutno mi je svejedno. To je suština cijele priče i na to bi i VSTV trebalo da se fokusira".