1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Vjera kao važan faktor u rješavanju kriza

Prvo pomoć, a onda misionarenje? Na Svjetskom humanitarnom samitu (23. i 24. 5.), koji organizuje UN, učestvuje i veliki broj vjerskih vođa. Oni bi trebali pomoći u svjetskoj borbi protiv terora.

Nju niko ne može zaobići. Njena snaga pomjera brda. Njen značaj postaje sve veći. Riječ je o religiji. Sada bi ona trebala pomoći izbjeglicama da započnu novi život, da podstakne privredni razvoj u siromašnim zemljama i da islamističkim terorističkim grupama izbije plodno tlo ispod nogu.

To u svakom slučaju žele veliki svjetski donatori i mnogi šefovi država i vlada među kojima je i njemačka kancelarka Angela Merkel. Svi oni će se 23. maja okupiti u Istanbulu na svjetskom humanitarnom samitu. Samit, jedinstven u svijetu, organizovao je generalni sekretar UN-a Ban Ki Moon „jer ljudi doživljavaju najveću humanitarnu katastrofu nakon Drugog svjetskog rata“.

Tema vjera je visoko na dnevnom redu samita. Na specijalnu sesiju su pozvani predstavnici vjerskih zajednica da pred Svjetskom zajednicom navedu kako oni mogu doprinijeti rješavanju velikog broja humanitarnih kriza. Na toj sesiji će učestvovati i njemački ministar za razvoj Gerd Müller.

Mirovnjaci i izazivači sukoba

Mevlut Cavusoglu, ministar vanjskih poslova Republike Turske: Svjetski humanitarni samit će biti prilika za sve narode svijeta i njihove lidere da djeluju dok milioni stoje na rubu života i smrti

Mevlut Cavusoglu, ministar vanjskih poslova Republike Turske: "Svjetski humanitarni samit će biti prilika za sve narode svijeta i njihove lidere da djeluju dok milioni stoje na rubu života i smrti"

„Vjerski lideri u mnogim zemljama imaju veoma veliki ugled. Taj potencijal moramo iskoristiti, bez da zatvaramo oči pred činjenicom da neki religiju instrumentalizuju da bi ljudi vršili nasilje i teror“, izjavio je Müller za DW pred početak samita.

Zajedno sa velikim izlagačima na svjetskom humanitarnom samitu, Müller želi vjersku saradnju na polju razvoja, a posebno islamski potencijal, podstaći na veći angažman za mir i razvoj. Novi program Ministarstva za privredni razvoj i saradnju u borbi protiv terora se zove "International Partnership on Religion and Sustainable Development" (PaRD).

„Vjerske zajednice u cijelom svijetu na polju zdravstva, obrazovanja, ishrane i zbrinjavanja izbjeglica pružaju veliku podršku“, kaže Müller. 80 posto svjetskog stanovništva se izjašnjava kao religiozno. Njemački ministar smatra da se vjerske vođe moraju uključiti u razgovore o mnogim temama. Njegova inicijativa nailazi na široko otvorena vrata kod muslimanskih humanitarnih organizacija. „Njemačka vlada je sigurno sretna što postojimo“, smatra Nuri Köseli, glasnogovornik "Islamic Relief Deutschland". „U Siriji smo izgradili mnogo toga“, kaže Köseli.

Zajedno protiv Ebole

"Islamic Relief Deutschland" spada među najveće donatore međunarodne krovne organizacije „Islamic Relief Worldwide“ (IRW). IRW je preko svojih podružnica i partnerskih ureda aktivan u 40 zemalja. Za svoje projekte je 2014. godine izdvojio 113 miliona eura. Među njegove partnere spadaju švedsko i britansko ministarstvo za razvoj, humanitarne organizacije UN-a, EU, Luteranski svjetski savez i katolička agencija Cafod.

Koliko važna može biti saradnja sa vjerskim vođama u kriznim regionima, najbolje opisuje zajednički izvještaj Caforda i IRW-a o borbi protiv Ebole u zapadnoj Africi. Muslimanske i hrišćanske duhovne vođe su vjerskim argumentima uspjele postići ono na čemu su neuspjeh zabilježile državne vlasti i organizacije UN-a: promijenili su tradicionalne načine sahranjivanja i na taj način zaustavili širenje epidemije.

Kada je sveštenicima i imamima pošlo za rukom da uvjere rodbinu i prijatelje umrlog, da se od njega mogu oprostiti i bez tjelesnog kontakta, onda se počeo smanjivati stepen novozaraženih osoba. Prethodno je kontakt sa inficiranim tijelom preminule osobe dovodio do veoma brzog širenja epidemije ebole.

Glasnogovornik samita, Herve Verhoosel, izjavio je da je samo 85 miliona od 125 miliona ljudi kojima je potrebna primilo humanitarnu pomoć.

Glasnogovornik samita, Herve Verhoosel, izjavio je da je samo 85 miliona od 125 miliona ljudi kojima je potrebna primilo humanitarnu pomoć.

„Da su vjerske vođe bile uključene od samog početka, mogli smo spasiti živote velikog broja ljudi“, navodi se u izvještaju "Keeping the faith“ o kojem će na svjetskom humanitarnom samitu u Istanbulu biti ponovo diskutovano.

Crkva kao predvodnik

Saradnja sa vjerskim vođama se temelji na dugogodišnjem iskustvu. Njemačko ministarstvo za privredni razvoj i saradnju više od 50 godina sarađuje sa crkvenim humanitarnim organizacijama kao što su „Hljeb za svijet“ i „Misereor“ za čije projekte godišnje izdvaja 200 miliona eura.

Jedan od velikih donatora za humanitarnu pomoć i razvojnu saradnju je „Aga Khan Development Network“ (AKDN). Ovu mrežu sa 80.000 saradnika i godišnjim budžetom od 625 miliona dolara već 60 godina vodi Aga Khan, duhovni vođa Nizareta, šiitske struje islama.

Bez obzira na sve napore za vođenje dijaloga i razvoj saradnje, i na Svjetskom humanitarnom samitu će biti vidne vjerske razlike. Jedna institucija svjesno nije pozvana u Istanbul. Riječ je o „International Islamic Relief Organization of Saudi Arabia" (IIROSA). Humanitarna organizacija, osnovana kraljevskim dekretom 1979. godine, pored humanitarne pomoći, finansijski pomaže izgradnju džamija i prema navodima UN-a osumnjičena je da podržava islamiste.

Preporuka redakcije