Vještačka inteligencija zamjenjuje vojnike

Na granici između Južne i Sjeverne Koreje trenutno patrolira jedan robot naoružan automatskom puškom. Njegovo ime je: SGR-A1. Čim neko naiđe on odmah uzvikne: "Ruke u vis!". Ukoliko se to ne desi, u roku od 30 sekundi otvara vatru. Poluautomatski robot, kojim se upravlja daljinskim upravljačem, djelo je jedne firme koja radi u okviru koncerna Samsung. On ima i senzore koji otkrivaju izvore toplote i ciljeve koji se kreću. Identifikuje potencijalne ciljeve na daljini od dvije milje. Sve ovo nije izmišljotina naučne fantastike, nego realnost.

Diskusija o uvođenju vještačke inteligencije u vojne sisteme pokrenuta je još 2014. i teško je da će biti zaustavljena. O tome je bilo riječi na više konferencija UN-a, ali su pažnju javnosti privukle tek izjave svjetski poznatog fizičara Stephena Hawkinga i poduzetnika Elona Muska, šefa firme koja proizvodi elektroautomobil Tesla. I jedan i drugi tvrde da bi vještačka inteligencija mogla da predstavlja početak kraja čovječanstva.

I neurobiolog sa Harvarda Nick Bostrom je u svojoj knjizi "Superinteligencija" napisao kako bi "vještačka inteligencija mogla na svoju ruku da se osamostali u razvoju i poboljšavanju". Posljedica toga bi mogla da bude "eksplozija inteligencije s nekontrolisanim posljedicama".

Početak nove ere?

Centar za tehniku i nacionalnu sigurnosnu politiku u Vašingtonu, koji pripada jednom univerzitetu bliskom Pentagonu, u septembru prošle godine je objavio studiju u kojoj govori o novoj eri i da i u roku od 15 godina mogao da se vodi "automatizovani rat".

Početkom 2015. je niz uglednih naučnika i biznismena u otvorenom pismu javnosti pozvao da se sistemi vještačke inteligencije razvijaju uz posebne mjere sigurnosti. Među onima koji su ovo potpisali su i neki ljudi iz vrha Microsofta i Googla.

Da li dolaze "super-vojnici"?

James Barrat tako tvrdi: "Samo pet ili deset godina nas dijeli od "scenarija terminator", prema kojem bi u borbe bili uključeni humanoidni borbeni roboti." Barrat je autor knjige "Naš zadnji pronalazak: Vješačka inteligencija i kraj ere čovječanstva." Barrat je intervjuisao brojne eksperte sa ovog polja i svoja saznanja objedinio u tu knjigu. On vjeruje da se u svijetu trenutno vodi utrka u razvoju inteligentnog oružja, te da američka armija "sanja o pravljenju super-vojnika". To bi mogao da bude robot koji će donositi odluke potpuno autnonomno, koji nikada neće biti umoran i koji će navodno imati brojne druge prednosti.

Prva stepenica ka tom cilju je "augmented super soldier" - nadograđeni super-vojnik. Tu se misli na običnog vojnika koji će biti opremljen "vanjskim skeletom" - mašinama koje će mu dati dodatnu snagu i brzinu, a imaće i na raspolaganju senzore koji će ga držati duže budnim i omogućiti mu da vidi i u mraku.

Barrat traži da se hitno potpiše međunarodni sporazum za zabranu automatskih robota i letjelica. Sličan onom koji već postoji za atomsko, hemijsko i biološko oružje.

Nešto drugačiji tonovi dolaze iz odjela "Analiza budućnosti" koji djeluje pri njemačkoj armiji, Bundeswehru. Trenutno se naučnici bore sa "slabostima vještačke inteligencije" koje se ogledaju u neodlučnosti pri djelovanju u nepredviđenim situacijama i nesposobnosti za improvizaciju.

Olaf Theiler, šef spomenutog odjela i njegova saradnica Annika Vergin, tvrde kako smo "još uvijek vrlo,vrlo daleko od borbenih robota, ako je tako nešto uopšte i moguće napraviti".

Zaštita od zloupotrebe

Ipak, mora se računati s tim da će se na ratištima budućnosti pojavljivati i takvi roboti, mada će njihova upotrebna vrijednosti ostati taktički ograničena. U spomenutom odjelu Bundeswehra priznaju da se "ne može u potpunosti isključiti mogućnost pojave dronova-samoubica i napada robota na ljude". Stoga se preporučuje razrada sistema koji će pružiti zaštitu protiv zloupotrebe takvih naprava.

Yvonne Hofstetter, koja radi na razvoju inteligentnih sistema, upozorava da se takvi sistemi u vojsci koriste već 20 godina i da su postali nezamjenjivi. Ona je napisala i knjigu pod naslovom: "Oni znaju sve. Kako inteligentne mašine prodiru u naš život i zašto se moramo boriti za slobodu". Istovremeno ukazuje da su kontrola leta, tehnika u podmornicama ili detekcija nagaznih mina postale sigurnije zahvaljujući vještačkoj inteligenciji.

Hofstetter smatra da je vojna industrija odustala od razvoja borbenih robota, ali upozorava: "Mašne bez ljudskih kognitivnih sposobnosti i bez svijesti su već u upotrebi i one su veoma opasne."

Potrebna uspostava Zavoda za etiku u tehnologiji

Ona vjeruje da su na čelu razvoja vještačke inteligencije civilne firme. One već imaju "sve što je potrebno za razvoj inteligentnog oružja". Na pitanje koga konkretno ima na umu odgovara: "Google." Ova firma je u međuvremenu "pokupovala toliko tehnoloških izuma da može da napravi razne stvari koje izazivaju jezu". Armija je sada u poziciji da od civilnih firmi mora da kupi ono što nije sama razvila.

Kompanije poput Googla kupuju tehnologiju raznih senzora, kupuju znanje programera i imaju ogromne baze podataka. "Ali uz pomoć toga se mogu raditi razne stvari", kaže Hofstetter. Ona dodaje da postoje prijedlozi pravnika u SAD da se uspostavi poseban organ vlasti koji bi se bavio etičkim aspektima u razvoju tehnologija, te da je tako nešto potrebno i u EU: "Vještačka inteligencija može da donese dosta toga dobrog. Ali može i da razori čovječanstvo." Potrebno je poduzeti mjere predostrožnosti dok još nije kasno, kaže Hofstetter.