1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Vizija i zadatak: Solidan mir na Balkanu"

Šefica diplomatije EU Ketrin Ešton, u gostujućem komentaru objavljenom u listu Die Presse, govori o ulozi EU u stvaranju trajnog mira na Balkanu. Štampa na njemačkom piše i o Jadranki Kosor kao hrvatskoj Angeli Merkel.

default

Ketrin Ešton (atherine Ashton)

U svom komentaru Eštonova se osvrće na svoju posljednju posjetu Beogradu kada je, prije nego što je njen avion sletio, u svjetskim medijima počela kružiti vijest o hapšenju Ratka Mladića. "Hapšenje je iz dva razloga od velikog značaja", piše ona i pojašnjava: "To je upozorenje svim masovnim ubicama da svijet nije spreman da prihvati njihove zločine i istovremeno još jedan korak u pravcu stvaranja svijeta u kojem pravda odnosi pobjedu nad tiranijom. Sada postoji opravdana nada u trajni mir u zemljama Balkana. Bliži se stogodišnjica od dana, kada je u Sarajevu odjeknuo pucanj, koji je izazvao Prvi svjetski rat. Od tada, ali i prije je Balkan stalno poistovjećivan sa pojmovima kao što su podjela", "konflikt", "strahote". Nije sigurno da su ta vremena definitivno prošla, ali ipak postoji šansa da politika i dijalog urode plodom.

Boris Tadic Kathrin Ashton in Brüssel

Eštonova sa Borisom Tadićem

"Kada je uhapšen Mladić mediji su stalno upućivali da je baš na taj dan došlo do mog susreta sa Tadićem. Informisala sam se o detaljima hapšenja i ubjeđena sam da je to bila slučajna koincidencija. No, nije slučajno što Tadić želi da Srbiju odvede u EU i što želi zemlju da oslobodi od nasljeđa koje su za sobom ostavili srbijanski moćnici devedesetih godina. On je odlučan da se prebaci na kurs demokratije, koja je zbrisala komunističke, fašističke i nacionalističke režime u ostatku Evrope. Moj zadatak je da mu u tome pomognem ali i da podržim sve druge koji imaju takvo opredjeljenje."

"U BiH smo prekasno intervenisali. A kada smo to konačno uradili onda su vojni zapovjednici poput Ruperta Smitha i diplomati kao što je bio Richard Holebrooke iskoristili moć međunarodne zajednice, kako bi zaustavili borbe", piše Eštonova i zaključuje kako se još puno toga mora uraditi. "Zahtijevamo neograničenu demokratiju, otvorenost privrede, nezavisno pravosuđe i suzbijanje korupcije i naš pritisak ima učinka. Najvažniji je međutim pritisak iznutra, koji dolazi od samih ljudi, koji žele da promijene zemlju i uslove u kojima žive. Na kraju im se ne smiješi samo učlanjenje u EU, već olakšan pristup međunarodnim investicijama i šansa na razvoj i privredni rast. Aristotel je sam govorio da je državi, da bi se promijenila, potrebno da ima moralno vođstvo. Postoji povod za vjerovanje da bi se takva vrsta vođa, s obzirom na perspektivu učlanjenja zemalja Balkana u EU, mogla ustaliti. Naš, i to ne lagani zadatak, je da se pobrinemo da se takvi političari na Balkanu trajno etabliraju.

Jadranka Kosor - hrvatska Angela Merkel


"Kada Merkelova putuje na sjednice EU kreće se u društvu muških kolega. Na čelu vlada Slovačke i Finske takođe su dvije žene. Hrvatska premijerka, čija zemlja je u petak konačno dobila od EU zeleno svjetlo za učlanjenje, mogla bi biti sljedeća u nizu", piše Financial Times Njemačke u članku pod nazivom: Jadranka Kosor - hrvatska Angela Merkel. List nastavlja: "Kosorova sa Merkelovom ima puno više zajedničkog od činjenice da su istog spola. I ona je iza sebe imala razvod, uspjelo joj je da se u konzervativnom taboru izbori protiv muških rivala i klanova. Ona kao i Merkelova ima nepogrešiv instinkt za vlast i moć. Kada je njen prethodnik Ivo Sanader u julu 2009. iznenadno podnio ostavku, Kosorova je izabrana za premijerku a preuzela je i vođstvo u HDZ-u. Pola godine kasnije ona je spriječila Sanadera, uvučenog u afere s korupcijom, da se vrati na vlast, izbacivši ga iz partije.

Jadranka Kosor Kroatien Brüssel EU

Jadranka Kosor

"I uopšte se Kosorova pokazala kao političarka, koja konsekventno provodi čišćenje u redovima HDZ-a. Mnogobrojne partijske kolege, osumnjičene za korupciju, morale su otići i to je 57-godišnjoj premijerki donijelo priznanje prije svega mlađih generacija Hrvata. I na spoljno-političkom planu, na kojem dominiraju nacionalistički orjentisani mačo-muškarci, Kosorova se pobrinula za nove tonove. Okončala je i granični spor sa Slovenijom i poboljšala saradnju sa Haškim tribunalom. U martu je sa slovenačkim premijerom okupila svoje kolege iz balkanskih zemalja na istorijsku konferenciju i podijelila im CD-romove sa hrvatskim prevodom evropskih zakona. Bila je to prijateljska gesta kolegama iz susjednih zemalja da što brže krenu putem učlanjenja u EU."

"Popularnost je Kosorova u međuvremenu izgubila, što je povezano sa ekonomskim krahom. Pod pritiskom učlanjenja u EU, Kosorova je morala provesti reformski program, koji je sadržavao otpuštanja u javnom sektoru, smanjenje pravne zaštite za zaposlene i dalju privatizaciju preduzeća, koje je subvencionirala država. Sve su to koraci, koji su naišli na veliki otpor u stanovništa i sindikatima. U martu je na hiljade Hrvata demonstriralo protiv premijerke. Stoga je okončanje pregovora o učlanjenju ne vrhunac njene karijere već uvod u najteži ispit. Krajem godine su parlamentarni izbori a potom i referendum o učlanjenju u EU, za koje spremnost na prihvatanje varira i koje čas manje, čas više od 50% stanovnika želi odnosno ne želi da podrži. Preživi li Kosorova političku oluju, pokazaće se da je ona prava umjetnica u političkom preživljavanju. A to bi bila još jedna podudarnost Jadranke Kosor sa Angelom Merkel", piše Financial Times Njemačke.


Autor: Jasmina Rose
Odg. urednik: Zorica Ilić