Visokokvalifikovani Makedonci žele u Njemačku

Magdalena Peševa ima 27 godina i bila je najbolji student na fakultetu. Ipak, nije ostala u Makedoniji, preselila se u Drezden. „Njemačka nudi mnogo više mogućnosti za građevinske inžinjere“ – kaže ona. Nakon jednog naučnog takmičenja i prvog kontakta sa budućim kolegama na tamošnjem tehničkom univerzitetu, Magdalena je odlučila da upiše master studije u Njemačkoj i da nauči njemački jezik. To je provela u djelo čuvajući djecu u okviru programa Au-pair u jednoj njemačkoj porodici i uz pomoć intenzivnih kurseva jezika. Zahvaljujući stipendiji Ost-Ausschusses, mlada inžinjerka se poslije studija uspjela zaposliti u jednoj velikoj građevinskoj kompaniji u Nirnbergu – gdje i danas radi.

Potraga za srećom

Mnogi Makedonci se, poput Magdalene, sele u inostranstvo. Mnoge potraga za životom bez finansijskih briga i boljom perspektivom dovodi baš u Njemačku. Nasuprot gastarbajterima '60-ih i '70-ih godina, nova generacija je visokokvalifikovana. „Doseljenici koji su u proteklih deset godina došli iz Makedonije po pravilu govore više jezika i brzo se integrišu“ – kaže Suzana Hofmann iz Službe za stručne migrante u Štutgartu. To ima pozitivne posljedice na zajednički život. „Dok prva generacija uglavnom održava kontakte sa ljudima iz bivše Jugoslavije, sa drugom generacijom je drugačije. Druga generacija je dio socijalno-kulturnog identiteta naše zajednice, oni su ovdje kod kuće.“

Nemjerljivi brojevi

Blizu 67.000 Makedonaca živi u najmnogoljudnijim njemačkim pokrajinama – u Baden Virtenbergu i Sjevernoj Rajni Vestfaliji. To je više od polovne doseljenika iz male balkanske zemlje. Makedonci se ne pojavljuju u statistikama: ne postoje podaci o stopi nezaposlenosti niti o nivou obrazovanja. Gunter Brückneriz Njemačkog zavoda za statistiku broj doseljenika računa samo iz podataka kancelarija za prijavu.

Statistički, broj Makedonaca u Njemačkoj naglo je porastao prvih godina poslije nezavisnosti: od oko 2.600 na više od 50.000. Ali ne zbog useljavanja, već prije svega zbog promjene državljanstva. Do nezavisnosti Makedonije, septembra 1991. godine, njeni građani bili su prijavljeni kao Jugosloveni.

Sudar između zvaničnih brojeva i stvarnosti

I dok mnogi Makedonci već dugo žive u Njemačkoj, po računanju Makedonskog zavoda za statistiku samo njih 1.000 zvanično se odselilo u Njemačku od 1994. godine. Violeta Krsteva, upravnica Odsjeka za migraciju, zna i nezvanične podatke, koje statistika ne podržava. Postoji, naime, veliki broj Makedonaca koji dođu u Njemačku kao turisti i tu ostanu – bez zvanične odjave u Makedoniji.

I profesorica sociologije Tatjana Stojanovska sa Univerziteta Sv. Ćirilo i Metodije u Skoplju mora se snalaziti sa lošim podacima. Ipak, konstatuje dramatične promjene: „Prošle godine smo proveli jedan upitnik među mojim studentima, koji je pokazao da oko 30 posto ne vidi budućnost u svojoj domovini.” Ako se ovakvo raspoloženje nastavi i broj emigranata poveća, malo makedonsko društvo će se dramatično promijeniti. Stojanovska naglašava trend sve većeg odliva mozgova.

Odseljenje bez povratne karte

Sociologinju brine i mali broj povratnika. Ako se vjeruje statistici, 83 Makedonaca su se samostalno vratila iz Njemačke u domovinu. A državi su očajno potrebni obrazovani povratnici i njihova iskustva iz inostranstva.

Magdalena Peševa se često pita da li će se vratiti u otadžbinu: „Možda ću se vratiti u Makedoniju, kada tamo bude ista atmosfera za rad. Osim toga, moram imati mogućnost da radim na sličnim projektima kao ovdje u Nirnbergu.“

Autor: Elizabeta Miloševska-Fidanoska

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić