1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Visoki predstavnik UN za BiH Christian Schwarz -Schilling danas u Srbiji

Tužbu BiH protiv Državne zajednice za agresiju i genocid Crna Gora je nakon referenduma velikodušno prepustila Srbiji. Današnji razgovori visokog predstavnika UN za BiH, Kristijana Švarca – Šilinga, sa najvišim srbijanskim zvaničnicima i još uvijek postojećim zajedničkim šefom diplomatije Vukom Draškovićem riješiće neke dileme –najavljeno je u političkim krugovima.

Portret Christiana Schwarz-Schillinga

Portret Christiana Schwarz-Schillinga

Do posjete visokog predstavnika Kristijana Švarca - Šilinga dolazi u trenutku kada su u Srbiji uveliko počela različita tumačenja referenduma u Crnoj Gori. Sve češće se pominje da bi taj oblik izjašnjavanja bio najadekvatniji i za srpski entitet u BiH. Tome su značajno doprinijele izjave na srbijanskim medijima premijera RS, Milorada Dodika, koji je predložio održavanje referenduma na Kosovu, a zatim i u drugim dijelovima gdje postoji sklonost takvom izjašnjavanju. Zbog toga Šilingova posjeta ne ide u prilog radikalnijim političkim snagama zato što je njegov stav da se ne može dovoditi u bilo kakvu vezu status Kosova i RS više nego jasan.

Druga vruća tema jeste obaveza Srbije i Crne Gore da ispune sve obaveze prema Haškom sudu. Vlada u Beogradu ponovo počinje da taktzira iako će glavna tužiteljka, Karla del Ponte, podnijeti izvještaj Savjetu bezbjednosti o saradnji, odnosno o nesaradnji sa Haškim sudom 7. juna ove godine. Vladu ucjenjuje Socijalistička partija čiji visoki predstavnik, Ivica Dačić, veoma određeno kaže šta joj neće oprostiti, a zna se da joj od njene podrške zavisi opstanak:

«Kao što je pitanje izručenja nekih naših državljana Haškom tribunalu».

Pored ovog, nazovimo to tako, redovnog bavljenja Hagom, postavilo se pitanje u javnosti ko, nakon referenduma, preuzima teret tužbe BiH za agresiju i genocid. Gostujući u emisiji TV «B92» šef crnogoroske diplomatije, Miodrag Vlahović, je na

pomalo neobičan način napravio poređenje te tužbe i onoga što su njegovi sunarodnici učinili Hrvatskoj, konkretno Dubrovniku na početku rata:

«Sjećam se onog 'Dobro jutro, djeco'; Na grani je čavka il' je predpostavka. Tako da ne brkamo čavke i predpostavke. Što se tiče tužbe za genocid koju je pokrenula Republika BiH to će naslijediti Srbija».

To potvrđuje i beogradski ekspert za međunarodno pravo Vojin Dimitrijević:

«Sve što nastane od ovog trenutka jeste na račun, u korist ili na štetu države u kontinuitetu».

Postavilo se pitanje je da li će Krivični sud u Hagu po automatizmu osloboditi Crnu Goru od pomenute tužbe zato što se odvojila od Srbije. Otim toga, nije u Beograd stigao nijedan dokument po kome bosanska strana povlači tužbu protiv jedne od zemalja.

Ova, kao i tema izručenja haških bjegunaca, praktično je dovela do neke vrste kaznenih mjera prema Srbiji koje će, po procjenama Gorana Svilanovića, fukcnionera Pakta stabilnosti, čije dvodnevno regionalno zasjedanje se upravo održava u Beogradu, mnogo da koštaju:

«Ukoliko prođe više nedelja ili više meseci da stvarno nema napretka sa sudom u Hagu, i da nema ponovnog zakazivanja razgovora koji su ovoga puta odloženi, onda bismo došli u istuaciju da bi na Srbiju vršen vrlo veliki pritisak. Onda bi, zaista, došlo do velikog pada u odnosima između Srbije i EU».

To isto su govorili i drugi, ali takve opomene nisu promijenile ništa.