1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Virtuelni kulturni turizam u Hrvatskoj

7. juni 2009

Od ovogodišnje turističke sezone Hrvatska ima velika očekivanja. Gotovo sudbonosno zvuče procjene mogućeg broja posjetitelja prirodnih i kulturnih ljepota, koji će napuniti recesijom nagriženi državni proračun.

https://p.dw.com/p/I4wN
Bolja i modernija prezentacija turizma u Hrvatskoj
Bolja i modernija prezentacija turizma u HrvatskojFoto: picture-alliance/ dpa

Više nego ikada za privlačenje turista potrebno je upregnuti i nove tehnologije, no ovih dana objavljena studija zagrebačkoga Instituta za međunarodne odnose, koja je tokom protekle dvije godine na primjerima iz devet zemalja regije istraživala navike kulturnih turista u virtuelnom svijetu, pokazuje da Hrvatska još nije spremna za turiste novoga doba.

Već je puno puta utvrđeno da kvalitetno uobličena turistička ponuda mora pružati puno više od – u hrvatskom slučaju tradicionalnih – lijepih plaža i čistog mora jer savremeni će turist u eri virtuelnoga svijeta odluku o odredištu za godišnji odmor donijeti na temelju puno više parametara: „Naš najveći problem je oslanjanje na masovni turizam, a kulturni turizam je nedovoljno percipiran, ali posljednjih se godina – mora se priznati - puno napravilo na području kulturnog turizma“, objašnjava voditeljica studije i urednica knjige „Kulturni turizam ide u virtualni svijet“ Daniela Angelina Jelinčić.

Ipak zapaženi pomaci

Hrvatska je oduvijek bila jedna od najzanimljivijih turističkih destinacija na Mediteranu
Hrvatska je oduvijek bila jedna od najzanimljivijih turističkih destinacija na MediteranuFoto: picture-alliance/ dpa

Recenzentica tog izdanja Nada Zgrabljić Rotar kaže da je nastala posve nova situacija u kojoj se nacionalni, kulturni i drugi identiteti utemeljuju virtuelno: „Upravo se na tome treba više raditi, a zanimljivo je da turističke zajednice to još nisu prepoznale u dovoljnoj mjeri.“

Značajne pomake u virtuelnoj prezentaciji kulture, ipak, bilježimo na primjerima Rovinja i nagrađivanog muzeja „Kuća o batani“, Ogulina i njegovog festivala bajki ili Lepoglave, gdje bi se trebao graditi Muzej čipke, no takvih je slučajeva premalo: „Koliko god nastojimo da se ostvari bolja saradnja kulturnog i turističkog sektora, ona je još uvijek na relativno niskoj razini“, konstatuje Jelinčić, ali dodaje da pomaci postoje, no spomenuta tri primjera ostvarenja su jedne te iste agencije, koju čak i stranci uzimaju kao ilustraciju dobrog kulturnog menadžmenta.

Navodeći samo neke od neiskorištenih potencijala Nada Zgrabljić Rotar smatra da je Hrvatska uglavnom ostala u vremenu moderne kada se mislilo da se nema ponuditi ništa osim ljeta i mora: „No želje savremenog, postmodernog turiste vezane su za neke nove sadržaje, traži se iskustvo, a to se može ponuditi upravo kroz virtuelne priče o dvorcima u Zagorju, Medvedgradu i Crnoj kraljici.“

Kupovina ulaznica preko interneta

Posebna je priča elektronsko poslovanje kulturnih ustanova, koje je u slučaju Hrvatske analizirano na primjerima Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i Dubrovačkih ljetnih igara. Kao kuriozitet navedimo podatak da se za dubrovački festival ulaznice putem interneta kupuju u Tajvanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili Burkini Fasso, no ukupne prikupljene brojke pokazuju da se u virtuelnom svijetu obavi tek 2–6% transakcija povezanih s kulturnim programima u Hrvatskoj. Poređenja radi, u Bugarskoj je internetski udio prodaje 5-10%, a u Sloveniji između 10% i 30%. Urednica Jelinčić ocjenjuje da je u okviru Jugoistočne Evrope Hrvatska pri sredini dok Slovenija prednjači po većini indikatora, a slijede ju Bugarska i Rumunija.

Dužina morske obale u Hrvatskoj je 5.835,3 km, od toga 4.058 km obale otoka, hridi i grebena.
Dužina morske obale u Hrvatskoj je 5.835,3 km, od toga 4.058 km obale otoka, hridi i grebena.Foto: AP

Kroz prikupljene podatke vidljivo je da se u Hrvatskoj puno radi na digitalizaciji kulturnih sadržaja – postoje i strateški dokumenti o tome (Albanija i Bosna i Hercegovina – recimo - još uvijek nemaju takve dokumente), no digitalizira se uglavnom zbog zaštite baštine, a ne zbog razvoja kulturnog turizma. Primjer pozitivnog trenda je sve prisutnija prodaja ulaznica za koncerte isključivo putem interneta: „Mi imamo sve veći broj rock koncerata i gotovo sve ulaznice se rasprodaju preko interneta – odličan je primjer grupa U2 koja je oborila sve rekorde internetske prodaje, tako vjerujem da zaista možemo slijediti svijet“, optimistično poručuje Daniela Angelina Jelinčić, no to su sve samo djelići slagalice čiji se obrisi tek naziru, pa Nada Zgrabljić Rotar zaključuje da joj se čini kao da Hrvatskoj nedostaje 10-ak godina u razvoju da prepozna sve svoje mogućnosti.

Autor: Vid Mesarić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić