Europaparlament Orban

Svi kritikuju zakon o kontroli medija u Mađarskoj: OSCE, Evropska komisija, pa čak i konzervativni evropski premijeri, dakle kolege Viktora Orbana. Očito je da je premijer vlade u Budimpešti pretjerao kada je pokrenuo proces donošenja ovog zakona. Tako se debata u Evropskom parlamentu vodila isključivo o tom pitanju, što je u drugi plan potpuno potisnulo dobre namjere Mađarske koja je preuzela predsjedavanje EU u narednih pola godine. Orban, koji je bio na meti žestokih kritika, propustio je priliku da najavi promjene spornog zakona. Tako bi kritičarima oduzeo vjetar iz jedara i pokazao bi se kao uviđavan Evropljanin.

Umjesto toga Orban je istrajao u tvrdnjama kako je sporni zakon unutrašnja stvar Mađarske i da je pogrešno interpretiran. Na takav način je u startu spriječio da do izražaja dođe moto predsjedavanja Mađarske unijom koji glasi "jaka Evropa". On se založio za nastavak procesa proširenja unije te da se Hrvatskoj da konkretan datum ulaska u ovu organizaciju. Taj zahtjev se može podržati, ali bi Orban morao da se zamisli nad činjenicom da Hrvatska ne bi mogla postati članica EU kad bi imala zakon o medijima kakav danas ima Mađarska.

To predstavlja veliku grešku u konstrukciji EU. Zvanični Brisel ima veliki uticaj na zemlje kandidate za prijem, ali malo toga može da učini kada neka od članica napusti zacrtani put.

Premijer Orban tvrdi kako Zakon o medijima nije stvar njegove taštine ili prestiža. Ako je to tačno, onda bi trebalo da ga uskladi sa evropskim normama. Naravno da i druge evropske vlade pokušavaju da ostvare uticaj na medije, ali niko sebi nije dozvolio taj luksuz da usvoji zakon koji faktički omogućava kontrolu medija.

Premijer Mađarske može da vlada kako želi, birači su mu omogućili da ima dvotrećinsku većinu u parlamentu. Zakon o medijima odslikava samo fragment njegovih nastojanja da državne organe, organe uprave i pravosuđa zaposjedne sljedbenicima svoje Fidesz stranke. Privredna politika je nakon okretanja leđa Međunarodnom monetarnom fondu usklađena na "patriotski" način. U državnim zgradama postoji ono što se zove "nacionalna propaganda", smanjena su ovlaštenja ustavnog suda. Sve ovo je pokrenulo zvona za uzbunu kod brojnih poslanika Evropskog parlementa i to ne samo kod onih koji dolaze iz redova ljevice.

Viktor Orban još uvijek može da promijeni pravac ako želi da mađarsko predsjedavanje EU oslobodi utiska da želi da se predstavi kao jak političar i da ugrozi demokratiju. Mađarska je još uvijek daleko od zemlje totalitarnog sistema, što su tvrdili neki mediji u ostatku Evrope. Da bi to tako bilo i ubuduće, ostali konzervativni premijeri i predsjednici država moraju da iskoriste svoj uticaj i da u zvaničnim i privatnim razgovorima sa Viktorom Orbanom vrše pritisak da omogući opstanak pluralističke demokratije i slobodnih medija u Mađarskoj.

Autor: Bernd Riegert/Azer Slanjankić

Odg. urednik: Svetozar Savić