Vijeće za ljudska prava UN-a u krizi
27. oktobar 2010Nasilno gušenje protesta u Iranu, nesigurnost i nasilje na jugu Sudana, teška situacija u kojoj se nalaze borci za ljudska prava u Demokratskoj Republici Kongo, nerazjašnjena ubistva, otmice u Šri Lanci, kršenje ljudskih prava u Kini, Afganistanu, Somaliji i Burmi. Ovo su samo neki od problema na dugačkoj listi Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija. Donošenjem rezolucija, efikasnim radom Istražne komisije i osudom problematičnih država bi Vijeće za ljudska prava i moglo poboljšati situacije u kojoj se nalaze žrtve.
Međutim, to se rijetko dešava, mišljenja je Volkmar Deile, ekspert za ljudska prava i bivši generalni sekretar Amnesty Internationala u Njemačkoj. „Jedna od slabosti Vijeća je što ne reaguje na situacije kakve su u Sudanu ili Šri Lanci. Riječ je o reakcijama koje su neophodne za ljude koji tamo žive.“ Kao predstavnik civilnog društva u Ženevi, Volkmar Deile i njegove kolege, eksperti za ljudska prava, žele da Generalna skupština UN-a naredne godine ispita funkcionisanje Vijeća za ljudska prava koje je osnovano prije četiri godine.
Dupli standardi
Bez obzira na brojne sastanke, izvještaje o stanju ljudskih prava u svijetu i posjete zemljama u kojima se krše ljudska prava, Manfred Nowak, specijalni izvjestilac za pitanja zlostavljanja kaže da je Vijeće za ljudska prava u krizi. To potvrđuje i Mercy Yvonne Amoah, stalna predstavnica Gane u Vijeću za ljudska prava UN-u u Ženevi. „Mislim da u Vijeću još uvijek ima nepovjerenja i da su pojedine zemlje i dalje mišljenja, ako nešto poduzmu, da je to protivno interesima jedne određene grupe u Vijeću za ljudska prava.“
Predstavnici Kube, Kine, Pakistana, Alžira i Irana kao i predstavnici afričkih zemalja, predbacuju predstavnicima EU iz grupe zapadnih zemalja za primjenu duplih standarda. Ovim zemljama često uspjeva da u Vijeću za ljudska prava iza sebe imaju većinu.
S obzirom na aktuelno objavljivanje tajnih dokumenata američke vojske na internet portalu Wikilieak o ratu u Iraku, potrebno je sačekati da se vidi koliko daleko su otišle pojedine zemlje kada je riječ o samokritici i spremnosti poboljšanja stanja ljudskih prava. Ukoliko to bude u velikoj mjeri, biće to dobra šansa za Vijeće ali i za ljudska prava.
Autor: Ulrike Mast-Kirschning/Mehmed Smajić
Odg. urednik: Jasmina Rose