1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

„Višestruka vlast“ na Kosovu

Nakon prvog sukoba poslije proglašenja nezavisnosti Kosova EU je osudila nasilje, te izrazila podršku snagama UNMIK-a i KFOR-a. Između EU i UN-a navodno je potpisan sporazum o sukcesivnom povlačenju UNMIK-a sa Kosova.

Nakon nereda u Kosovskoj Mitrovici: Stvari ne teku po planu EU

Nakon nereda u Kosovskoj Mitrovici: Stvari ne teku po planu EU

Moguäe je da je na ovakve spekulacije upliva imala i nedavna izjava prve ličnosti Evropske unije za pitanja međunarodnih odnosa i bezbjednosti, a neosporno i najiskusnijeg evropskog zvaničnika na međunarodnoj sceni, Havijera Solane, koji je rekao:

„Raspoređivanje evropske misije je, kao šo znate, 15. marta podržano od svih 27 članica Unije. To znači da smo svi jedinstveni u namjeri da snage EULEX-a, budu raspoređene na cijelom Kosovu. Uvjereni smo da ćemo u saradnji s predstavnicima UNMIK-a i u tijesnom kontaktu s generalnim sekretarom UN-a, to u roku i učiniti“.

Nakon prvog oružanog sukoba od proglašenja nezavisnosti Kosova, pogibije prvog pripadnika međunarodnih policijskih snaga, te međusobnih optužbi o „prekomjernoj upotrebi sile“, prethodni stavovi evropskih državnika dobijaju drugačije tonove.

U Briselu računaju s paralelenim organima vlasti

Ministar inostranih poslova Švedske, Karl Bilt, koji je poslije Solane, bio i ostao jedini evropski šef diplomatije koji je do sada zvanično posjetio Kosovo, na prestižnom Briselskom forumu o Balkanu, izjavio je da će se na terenu „za sada ipak morati računati na višestruku vlast i paralelizam“. Osim evropske misije koja bi prvenstveno pružala pravno-tehničku pomoć, prisustvo UNMIK-a bi, kako je rekao Bilt, bilo potrebno prije svega zbog sprječavanja stanja pravnog vakuma „ali i radi održavanja veze između vlasti u Prištini i zemalja koje nisu, ili ne žele prizati nezavisnost Kosova“, rekao je Bilt.

Nakon ovakve izjave, na međunarodnoj sceni dobro pozicioniranog švedskog šefa diplomaije (kojeg mnogi u Briselu vide najozbiljnijim kandidatom za poziciju prvog evropskog šefa diplomatije nakon ratifikacije Evropskog ugovora iduće godine) u briselskim stučnim kugovima vlada otvorena sumnja da nikakvog dogovora izmedju EU i Ujedinjenih nacija o primopredaji mandata na Kosovu zapravo nije ni bilo; da će, zbog odnosa snaga u Savjetu bezbjednosti i vrlo tvrdih stavova Rusije, novu rezoluciju o Kosovu biti uskoro nemoguće usvojiti; te da na bilo kakav bilateralni pismeni dogovor između Evropske unije i Ujedjenih nacija, nakon oružanih sukoba u Mitrovici, više nije moguće računati.

Ni na nebu ni na zemlji

Iako je proglasilo nezavisnost i dobilo podršku mnogih zemalja, status Kosova je, dakle, i dalje krajnje neizvijestan. Glavni razlog je u tome što dogovor sa Rusijom nije na pomolu, iako Kosovo nije najvažniji razlog zapadno-ruskog zahlađenja odnosa.

Pitanje američkog raketnog štita, nestabilnost distribucije ruske energije za neke članice EU, sve dublje uvlačenje NATO-a u interesne sfere Ruske Federacije, uključujući i pretenzije Ukrajine i Gruzije ka punopravnom članstvu, samo su neki od problema koji govore da je kosovsko pitanje tek manji dio glomaznog paketa rusko-evropsko-američkih odnosa, koji su u ozbiljnoj i predugoj stagnaciji.