1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Višestrani kandidat za ministra odbrane SAD-a

Američki predsjednik Barak Obama za novog ministra odbrane nominirao je bivšeg senatora Čaka Hejgela. Pitanje je da li će ovaj republikanac sa čvrstim stavovima to i prihvatiti.

Ako ste se ovih dana raspitivali o Čaku Hejgelu (Chuck Hagel), kandidatu američkog predsjedika Obame za novog ministra odbrane, mnogi će vam i to odmah spomenuti njegovu najupečatljiviju karakternu osobinu, a to je da Hejgel razmišlja drugačije. „To je neko ko preispituje ustaljena stajališta i mišljenja i ko postavlja neugodna pitanja“, rekao je za Hejgela Džejms Dejvis (James Davis), profesor međunarodne politike na Univerzitu u Sent Galenu. Dejvis je istakao i da je on neko ko je izvan zadatih i šematskih razmišljanja, te da je njegova kandidatura inteligentan izbor.

„Riječ je o jednom nekonvencionalnom kandidatu veoma slobodnog duha“, okarakterizirao je mogućeg novog šefa Pentagona Andreas Falke, stručnjak za društva na engleskom govornom području sa Univerziteta Erlangen-Nirnberg u Njemačkoj. Inače, Falke je još davno sa Hejgelom vodio dosta dug privatni razgovor i njegovu kandidaturu ocjenjuje kao dobru opciju za novog ministra odbrane SAD-a.

US Senator Chuck Hagel und Obama

Barak Obama je nominirao za novog ministra odbrane Čaka Hejgela

Vijetnamski veteran

Niko ne osporava Hejgelove stručne kvalifikacije za mjesto šefa Pentagona. On je kroz dugogodišnju senatorsku karijeru, koju je prekinuo 2008. činom odstupanja od kandidature, stekao reputaciju jednog od najkompetentnijih članova Kongresa u oblastima spoljne politike i odbrane. Također je kao odlikovani vijetnamski veteran jedan od najpozvanijih da upravlja ovim ministarstvom. Tokom uspješne dugogodišnje karijere u Senatu Hejgel je zbog svojih osobenih političkih stavova stekao i brojne neprijatelje. Istu reputaciju ima, kako u sopstvenoj političkoj partiji, tako i u redovima demokrata, jer je mnoge uplašio njegov izbor u Senat 1996. godine. Takav glas ga prati zbog toga što ima jasno formirane stavove i ne plaši se političkog sukobljavanja, kako sa pripadnicima sopstvene partije, tako i sa onima iz redova opozicije, te drugim vanparlamentarnim zastupnicima.

Kritičar Izraela i provođenja mjera zaštite klime

Neki zastupnici republikanaca, kao i demokrata, dovode u pitanje Hejgelovu lojalnost Izraelu. Argumente za takvu tvrdnju nalaze u jednoj knjizi u kojoj se navodi njegovo kritičko mišljenje o Izraelu. Među demokratama i ekološkim aktivistima Hejgel slovi za protivnika mjera očuvanja i zaštite klime. Naime, on je na početku svoje senatorske karijere najoštrije kritikovao takozvani Kjoto-protokol i mjere usmjerene prema planetarnoj zaštiti okoliša iz ovog dokumenta. On se 1998. godine otvoreno usprotivio imenovanju kandidata homoseksualne orjentacije na mjesto ambasadora, te je time izazvao bijes američkih udruženja homoseksualaca. Iako se poslije toga javno uputio izvinjenje, neka od tih udruženja kritikovala su njegovu nominaciju.

US Senator Chuck Hagel

Hejgel je neko ko preispituje ustaljena stajaličta

Protivnik rata u Iraku

Hejgel nije štedio ni predstavnike sopstvene stranke. To je pokazao i kada je 2008. godine ironično odbio podržati predsjedničkog kandidata Džona Mekkejna. Mnogi pripadnici iz njegovog političkog okruženja nisu mu zaboravili ni kritički stav naspram rata u Iraku, kao ni osudu Bušove politike i njegovog rata protiv terorizma. Iako je glasao za vojnu intervenciju u Iraku i na početku je podržavao, Hejgel je poslije izvjesnog vremena postao njen najoštriji kritičar. Njegov stav naspram iranskog atomskog programa mogao bi tvrdolinijašima iz reda demokrata biti dosta mekan. Za vrijeme Bušove vladavine Hajgel je uporno upozoravao na posljedice napada na Iran. Uprkos tome što u svojoj kolumni za „Vašington post“ nije isključio mogućnost napada na Teheran, njega smatraju pobornikom multilateralnog rješenja. „Mislim da je Hejgel suždržan političar i da o svemu najprije razmisli, a posebno o potezima sa eventualnim posljedicama. To ne znači da je on izolacionist, ali znači da bi se s njim na čelu Pentagona teško mogla dogoditi bilo kakva avantura u sigurnosnoj politici. On je neko ko analizira situaciju bez ideoloških ograničenja“, ističe Falke. I pored prisutnih protivljenja u redovima republikanaca i demokrata, vjeruju eksperti, Hejgel će na koncu postati novi ministar odbrane SAD-a.

Neizbježno smanjenje izdataka

„Sa kandidatom republikanaca Hejgelom na čelu Pentagona, Obama bi lakše izašao na kraj sa nužnim smanjenjem izdataka za sigurnosne i vojne svrhe. Riječ je o čovjeku koji je sposoban donijeti nezavisnu odluku, bez obzira na vladajuća i često šablonska mišljenjima“, istakao je Dejvis. S druge strane, Falke ukazuje na jednu Hejgelovu primjedbu o tome da dio budžeta koji se izdvaja za odbranu ne smije služiti industrijskoj politici ili interesnim izbornim područjima. To je, ističe Falke, eksplozivna izjava, jer mnogi predstavnici vlasti žele zadržati važne vojne baze i pozicije. Sa Hejgelom na čelu Pentagona, tvrde stručnjaci, ne mogu se očekivati veće promjene u kratkom vremenskom roku. Konačno, geopolitički i strateški ciljevi Amerike ostaju nepromijenjeni. Najvjerovatnije će se, prema predviđanjima, vanjskopolitička i sigurnosna platforma Amerike sa Obamom, Hejgelom i Kerijem na čelu preorjentisati u smjeru mirovne politike na Bliskom istoku. Za Evropu se Hejgelovim izborom neće puno toga pronmijeniti. Bliski istok i Azija ostaju i dalje u fokusu, dok Evropa za Ameriku igra tek sporednu ulogu.

Autori: Michael Knigge / Faruk Šabanović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić