1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Višestranački izbori bez opozicije

Oko 110 miliona Rusa s pravom glasa biraće 4. decembra novu Državnu dumu. Dozvoljeno je samo sedam stranaka, od toga samo tri imaju dobre šanse da uđu u parlament. Prave opozicije zapravo i nema.

Jedinstvena Rusija bez prave konkurencije

"Jedinstvena Rusija" bez prave konkurencije

Zapadni posmatrači i borci za ljudska prava smatraju da ne može biti riječi o pravičnim i demokratskim izborima. Tog mišljenja je i većina Rusa. Njih 54 odsto vjeruje da je riječ o protokolarnim izborima. Prema istraživanjima uglednog moskovskog centra Levada, čak dvije trećine ispitanika smatra da su izbori za Dumu ništa drugo do borba među birokratskim klanovima, kojima je stalo samo do pristupa budžetu i drugim državnim resursima.

„Jedinstvena Rusija“

Putin i dalje najpopularniji političar

Putin i dalje najpopularniji političar

„Jedinstvena Rusija“ je čedo ruskog premijera Vladimira Putina. Desnokonzervativna stranka sa ruskim medvjedom na logu osnovana je u decembru 2001. i za nekoliko godina postala je najjača politička snaga. Na parlamentarnim izborima 2007. godine „Partija moći“, kako je u Rusiji nazivaju, imala je dvotrećinsku većinu. I ovogodišnje ankete pokazuju da bi ponovo mogla da računa na takav uspjeh. Stranka može da zahvali na popularnosti svom šefu Putinu. Premijer je još uvek najomiljeniji političar Rusije.

„Jedinstvena Rusija“ podsjeća kritičare, među njima i bivšeg sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova, sve više na nekadašnju Komunističku partiju Sovjetskog saveza. Baš kao i ona, i Putinova partija pokušava da dominira i isključi političke konkurente.

Komunisti druga najjača snaga

Lider komunista u Dumi, Genadij Zjuganov

Lider komunista u Dumi, Genadij Zjuganov

Komunistička partija Ruske federacije (KPRF) je jedina opoziciona snaga u parlamentu i to će i ostati. Prema anketama, komunisti bi 4. decembra na izborima mogli da dobiju i do 18 odsto glasova i time poboljšaju rezultat od prije četiri godine (11,6 odsto). Time bi bili druga najjača snaga u Dumi.

Stranka koja se zalaže za povratak Sovjetskom savezu, socijalizmu i planskoj privredi, postigla je najbolje rezultate u 90-im godinama. Na predsjedničkim izborima 1996. godine šef partije Genadij Zjuganov ušao je u drugi izborni krug. Ali je izgubio od tadašnjeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina.

Treća snaga

Žirinovski kupi glasove krajnje desnice, ali se ne suprotstavlja vladi

Žirinovski "kupi" glasove krajnje desnice, ali se ne suprotstavlja vladi

Partija koja također ne mora da se brine za ulazak u parlament je Liberalno-demokratska stranka Rusije (LDPR). Ultranacionalistička stranka Vladimira Žirinovskog, prema istraživanjima javnog mnijenja, mogla bi da osvoji između 10 i 13 odsto glasova. Stranka godinama stvara negativnu atmosferu protiv useljenika u Rusiji. I ovog puta će LDPR voditi izbornu borbu pod motom „Mi smo za Ruse“. Desni populisti pri glasanju u parlamentu uglavnom podržavaju vodeću stranku tako da za „Jedinstvenu Rusiju“ ne predstavljaju konkurenciju.

Stranka „Pravedna Rusija“, do sada četvrta snaga sa predstavnicima u parlamentu, moraće u decembru da se bori za ostanak u Dumi. Prema istraživanjima, ima podršku od nešto manje od sedam odsto birača. Sedam odsto glasova je inače izborni prag za ulazak u parlament. Sama partija sebe definiše kao socijaldemokratsku stranku blisku politici Kremlja.

Opozicija nema šanse

Mihail Prohorov odustao od kandidature

Mihail Prohorov odustao od kandidature

Kritički opozicioni glasovi u ruskoj politici skoro da nemaju nikakvu ulogu. To su iskusili prozapadno orjentisani političari poput bivšeg potpredsjednika vlade Borisa Nemcova. I ove godine su on i njegovi saborci isključeni iz učešća na parlamentarnim izborima. Rusko ministarstvo pravde krajem juna odbilo je registraciju „Partije narodne slobode“ skraćeno PARNAS. Navodno je na listi članova imala imena umrlih osoba. Vođe stranke, među njima i bivši šef vlade Mihail Kasjanov, govore o „šikaniranju“.

Prema istraživanjima, opozicione stranke mnogo zaostaju za ostalim partijama. To važi i za liberalnu stranku „Jabloko“ kojoj od 2003. godine ne polazi za rukom da uđe u parlament. Možda je ovog puta novoosnovana stranka „Pravedna stvar“ mogla da računa sa glasovima prozapadno orjentisanih birača. Ipak partija se sama povukla iz izborne borbe. Njen šef, ruski milijarder Mihail Prohorov, podnio je ostavku. Rad stranke je podrivan i ona je postala marioneta Kremlja, rekao je Prohorov. Kremlj je to demantovao. Ko god da je u pravu, stranka više neće imati nikakvu ulogu u ruskoj politici.

Autori: Roman Gončarenko / Ivana Ivanović

Odg. urednik: Azer Slanjankić