1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Više povrća, ali previše mesa

Mnogi Nijemci se hrane neuravnoteženo. Iako se u ishrani koristilo više povrća nego ranije, procenat mesa u obrocima je prevelik. Najčešće posljedice takvog načina ishrane su prekomjerna težina i različite bolesti.

Tradicionalna njemačka jela poput svinjske koljenice, šnicle, kobasice ili krompir salate su izuzetno bogata masnoćama i kalorijama. Ipak, stvarne prehrambene navike izgledaju drugačije. Izvještaj Njemačkog društva za ishranu (DGE), urađen po nalogu Savezne vlade, pokazao je kakve su prehrambene navike stanovnika ove zapadnoevropske zemlje.

Mnogi Nijemci su predebeli

Oko 60 procenata muškaraca i 43 posto žena su predebeli. Ovi pokazatelji ostali su skoro nepromijenjeni u proteklih nekoliko godina. Jedan od glavnih uzroka, kako se navodi u izvještaju, je pretjerana potrošnja mesa u svakodnevnoj ishrani.

Wurstgrillen

muškarci jedu više mesa od žena

"Konzumiranje mesa u Njemačkoj kontinuirano se zadržava na jednom viskom nivou“, istakao je u razgovoru za Deutsche Welle Helmut Hezeker (Heseker), predsjednik Njemačkog društva za ishranu i profesor na Institutu za ishranu na Univerzitetu u Paderbornu. Po ocjeni stručnjaka, sedmično konzumiranje mesa trebalo bi se svesti na mjeru 300 - 600 grama. Uprkos tome, mnogi, posebno muškarci, često u toku jednog dana pojedu te količine. Čak je i konzumiranje mesa sa manjom količinom masnoće popraćeno pretjeranim unosom masnoće u organizam i to kroz sosove i paniranje. Pretjerana konzumacija mesa ne očituje se tek povećanjem tjelesne mase, već i porastom rizika od kanceroznih oboljenja. "Rizik za dobijanje raka debelog crijeva raste i u slučaju konzumacije crvenog svinjskog, goveđeg, ovčijeg i kozjeg mesa, dok je meso peradi i riba umnogome zdravije”: istakao je Hezeker.

Kupus i grašak nisu u modi

Izvještaj ocjenjuje pozitivno činjenicu da je konzumiranje povrća u porastu. Od 2000. godine potrošnja povrća po osobi je u porastu preko jednog kilograma godišnje. U 2012. godini je svaki Nijemac u prosjeku pojeo 25 kilograma povrća. Kroz ove namirnice povećava se unos vitamina, minerala i biljnih vlakana u organizam, ali i pozitivan uticaj koje one imaju na ljudski organizam.

Biomarkt: Auswahl an Gemüse und Obst. #46242534 © Robert Kneschke - Fotolia.com

porast potrošnje povrća

Dok je povećana potrošnja paradajza, krastavca, mrkve i salate, potrošnja kupusa i mahunarki kao što su grašak i leća su u opadanju. Za te vrste povrća Hezeker predlaže bolju reklamu i ističe da bi „bilo lijepo kad bi vrhunski i tv kuhari u jela koja pripremaju stavljali više povrća." Nešto rjeđe Nijemci posežu za voćem.

Pivo, limunada i voda

U fokusu nutricionista našle su se i navike konzumiranja tekućine. Mineralna voda je sve popularnije piće. Također je zabilježen porast potrošnje bezalkoholnih napitaka sa visokim postotkom šećera, koji, iako sadrže veliki broj kalorija, relativno malo zasite onoga koji ih pije. Konzumiranje vina i piva je u opadanju, ali ne i broj onih koji ga konzumiraju u mjeri većoj od one zdravstveno prihvatljive. Nju prekoračuje 31 procenat muškaraca i 25 posto žena. Granične vrijednosti za zdrave osobe su 20 grama za muškarce i 10 grama za žene. To znači da je jedna čaša vina dnevno količina koja se može podnijeti.

Deutschland Imbiss Fastfood Döner

najnezdravija je "brza hrana"

Težina i starost

Težište izvještaja ovaj put bila je ishrana starijih osoba. Kod osoba u dobi između 70 i 74 godine zabilježen je visok procenat onih sa povećanom tjelesnom težinom. Najčešći razlog, pored loše ishrane, je i to što se starije osobe nedovoljno kreću. Muškarci u ovoj dobi su u 74 posto slučajeva predebeli, dok je ista pojava zabilježena kod 63 procenta žena. S druge strane, smanjio se broj djece sa povećanom težinom. Kod djece predškolskog uzrasta, kako je pokazala studija, zabilježen je pad od tri procenta, a za 1,8 posto opao je i broj gojaznih. Od 1969. se po nalogu Savezne vlade u Njemačkoj svake četiri godine prave izvještaji o ishrani. Njihov cilj je da se, na temelju naučno utemeljenih istraživanja i procjene prehrambene situacije, stekne dugoročni uvid u prehrambene trendove.

Autor: Marcus Lütticke / Faruk Šabanović

Odg. urednica: Jasmina Rose