1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Više pomoći žrtvama kontergana?

Njemačka farmaceutska kompanija Grinental svojim lijekom kontergan prouzrokovala je jedan od najvećih skandala medicinske historije. Žrtve se i danas bore sa posljedicama.

Hiljade trudnica su krajem pedesetih koristile kontergan, tablete za smirenje i spavanje ahenske farmaceutske kompanije Grünenthal. Za oko 10 000 djece, posljedice  su bile užasne: rođena su s teškim deformacijama , bez ruku, nogu ili drugih organa i cijeli život osuđena na njegu i pomoć drugih. Osakaćena djeca trpjela su i od izolacije u društvu, jer se s njima niko nije htio igrati.  Rođen je i nepoznat broj mrtve djece. "Očajni roditelji koji su tužili farmaceutsku kompaniju Grünenthal u Njemačkoj, 1970. godine su sklopili istorijsku nagodbu za odštetu od oko 100 miliona maraka, koje su uplaćene u jednu fondaciju", objašnajva Andreas Majer (Meyer) iz Saveza žrtava kontergana, a i sam jedan od oštećenih.

Jedna od žrtava umjesto rukama jede nogama

Jedna od žrtava umjesto rukama jede nogama

Majer vjeruje da su u vrijeme krivičnog procesa roditelji bili toliko zauzeti brigama o hendikepiranoj djeci, koja nisu mogla samostalno rasti i koja su u društvu bila potpuno izolovana, da nisu bili u stanju voditi dugotrajnije procese. "I na to su, naravno, računali u kompaniji Grinental. Oni su tu situaciju besramno iskoristili, ukupna šteta prebačena je na društvo. Najveći teret nose poreski obveznici u obliku penzija za žrtve Kontergana, socijalne pomoći i uplata za zdravstvenu pomoć", kaže Majer.

Niska penzija za preživljavanje

Mnoge žrtve nisu u stanju da sebe izdržavaju ili to mogu samo jednim dijelom. "Niske penzije nisu dovoljne za dostojanstven život. Osim toga, žrtve moraju redovno prijavljivati da trebaju pomoć kod Zavoda za penzije i njegu", kritikuje Kristof Lehtenbemer (Christoph Lechtenböhmer), diplomirani psiholog i žrtva kontergana. "Ako subjekt koji je nanio štetu još uvijek postoji, morate stvoriti ravnotežu – i to ne zahtjevima, nego direktnim donacijama. To mora biti urađeno na način da svaka žrtva može normalno da živi."

Zbog toga, Savez žrtava kontergana se već decenijama bori za više finansijske podrške, da bi pogođeni mogli prebroditi svoju tešku svakodnevnicu.

Politika želi stvoriti nove propise

Zato što su, prema navodima žrtava, penzije preniske, prije četiri godine je općepartijska inicijativa u njemačkom parlamentu Bundestagu u saradnji sa oštećenima naručila studiju da bi se odredila neophodna visina pomoći za žrtve „kontergana“. Sada je preliminarni izvještaj Instituta za gerontologiju (praćenje socijalnih, psiholoških i biloloških aspekata starenja) Univerziteta u Hajdelbergu utvrdio dramatične nedostatke u podršci žrtvama.

Na meti kritika: spomenik žrtvama Kontergana

Na meti kritika: spomenik žrtvama Kontergana

Uz izvorna, dijelom teška, oštećenja nastala zato što su njihove majke u trudnoći uzimale kontergan i zbog decenijama dugog opterećenja kičme, zglobova i muskulature, sada se dodatno javljaju zakašnjele i popratne posljedice, koje zahtijevaju neobično veliku potrebu za njegom i terapijom", piše u istraživanju. Ilonka Štebric (Stebritz), glasnogovornica Saveza žrtava kontergana, to zna iz vlastitog iskustva: "Kada osoba koja nema ruke i mora jesti i pisati nogama počne osjećati bolove u kukovima ili koljenima, toj osobi postaje skoro nemoguće izvršavati te jednostavne svakodnevne aktivnosti. I sa zubima radimo mnogo: na primjer, ja otvaram flaše ili povlačim roletne. Zbog toga nam trebaju implantati, ali njih zdravstvena osiguranja ne plaćaju."

Njemačka je posljednja po isplatama za pomoć

Ilonka Štebric smatra da se zbog toga životna situacija žrtava pogoršava iz dana u dan. Bilo da se radi o terapiji, pomoći, njezi ili pokretnosti – oštećeni se žale na velike nedostatke, jer nemaju dovoljno novca. Naučnici Univerziteta u Hajdelbergu su, osim izvještaja, izradili katalog sa 13 preporuka za djelovanje, da bi se oštećenima omogućio dostojanstveniji život. Pored sada dostupnih rezultata, jedno istraživanje koje je naručio Savez žrtava dokazuje da žrtve u drugim zemljama imaju mnogo veću podršku. Na primjer, osobe sa najtežim stepenom oštećenja u Velikoj Britaniji su u posljednjih deset godina prosječno dobijale oko 62.000 eura godišnje, a u Njemačkoj samo oko 6.000 eura. Za Ilonku Štebric je jasno da politika koja je pokrenula istraživački projekat sa 900 pogođenih, sada mora održati riječ i više pomoći žrtvama.

Ovo nije nasilnik. Ovo je žrtva koja nogom bira komande na automatu za parkiranje

Ovo nije nasilnik. Ovo je žrtva koja nogom bira komande na automatu za parkiranje

Međutim, žrtve ne očekuju pomoć od farmaceutske grupe Grinental sa sjedištem u gradiću Štolbergu blizu Ahena. Spomenik kojim su grad Štolberg i Grinental htjeli podsjetiti na skandal, nedavno je izazvao ogorčenost. Pogođeni su prezentaciju nazvali "drskim promotivnim događajem". Međutim, kompanija odbacuje opsežniju finansijsku odgovornost, žale se žrtve. Predsjedavajući upravnog odbora koncerna Grinental nedavno je izrazio žaljenje "zbog posljedica Kontergana i najdublje saosjećanje za pogođene, njihove majke i porodice". Dodao je da oni u koncernu znaju "kako tjelesne tegobe, tako i emocionalno opterećenje  oštećeni i njihove porodice i danas svakodnevno podnose".

Finansijsku odštetu, međutim, nije spomenuo. Uskoro će kompanija vjerovatno ponovo odgovarati pred sudom: žrtve kontergana u Australiji ih tuže. Advokati podnosioca tužbe tvrde da su nakon pregledanja arhive došli do novih naznaka da je kompanija kriva za tjelesne povrede i ubistva iz nehata.

Autori: Peter Kolakowski / Melina Borčak

Odgovorna urednica: Jasmina Rose