1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Više od opljačkane umjetnosti

Izložba "Brončano doba: Europa bez granica" u St. Ptersburgu, skoro je uzrokovala politički skandal s Berlinom. Povijesno-umjetničko značenje skoro je palo u drugi plan.

Angela Merkel je došla, pogledala izložbu i osigurala sebi moralnu pobjedu. Kancelarka je pravim riječima dala priznanje njemačkim i ruskim znanstvenicima, ali je u isto vrijeme uspjela staviti naglasak na njemačko-rusku svađu oko opljačkane umjetnosti. Na izložbi "Brončano doba: Europa bez granica" u ruskom St. Petersburgu, otvorenoj 21. lipnja ove godine, prikazano je oko 600 predmeta, koje su sovjetski vojnici, nakon Drugog svjetskog rata, odnijeli iz Njemačke u Rusiju. Prema navodima zaklade Pruske kulturne baštine, među njima je i zlato iz Eberswalda, koje je otkriveno 1913.

Kancelarka Merkel i predsjednik Putin su izložbu ipak posjetili skupa

Kancelarka Merkel i predsjednik Putin su izložbu ipak posjetili skupa

Naše je mišljenje, da ovo mora vratiti u Njemačku, o tome ćemo i dalje pregovarati", rekla je kancelarka Merkel u tijekom otvaranja izložbe, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin, svojim govorom tijela pokazivao nelagodu prema tim riječima. "Velika je radost vidjeti sve ove eksponate na jednom mjestu", nastavila je kancelarka i zahvalila kustosima izložbe.

Njemačko-ruska suradnja

Irina Antonova, 91-godišna direktorica Puškin muzeja na izložbi u Ermitažu

Irina Antonova, 91-godišna direktorica Puškin muzeja na izložbi u Ermitažu

Izložba "Brončano doba" rezultat je petogodišnje suradnje međunarodnog tima znanstvenika Berlinskog muzeja za prapovijest i noviju povijest i njihovih kolega iz muzeja Ermitaž u St. Peterburu i iz Muzeja Puškina u Moskvi. Direktori ruskih muzeja dali su zeleno svjetlo za istraživače, što je već samo po sebi bila dovoljno velika senzacija: u njihovim skladištima već preko sedam desetljeća stoji preko tisuću eksponata, i to ne samo iz brončanog doba. Legendarna direktorica Muzeja Puškina Irina Antonova, 91-godišnja veteranica Hladnog rata, počastila je ovu izložbu svojim posljednjim pojavljivanjem u javnosti pred odlazak mirovinu.

Rana europska kultura na izložbi

Rezultati suradnje su, u povijesno-umjetničkom smislu, spektakularni: na preko 1.000 kvadratnih metara u dvije, nažalost pretamne prostorije u glavnoj zgradi muzeja Ermitaž, kronološki je prikazan razvoj rane europske kulture. Započela je s bakrenim dobom u 4. stoljeću pr. Kr. na golemom području između Atlantskog oceana i Urala. Potom je slijedio prijelaz na rano i srednje brončano doba, dok je u 2. i 1. stoljeću pr. Kr. bio vrhunac brončanog doba. Na izložbi u St. Petersburgu vrlo dobro se mogu uočiti sličnosti, ali i regionalne posebnosti kultura.

Dijadem iz blaga Troje, koji je iskopao Schliemann

Dijadem iz blaga Troje, koji je iskopao Schliemann

Izložba u svakom slučaju izaziva emocije. Pojedinačni predmeti, pogotovo povijest koju nose o moći, vjeri i kultu, ali i svakodnevnom životu naših predaka; sve to jednostavno fascinira: između ostalog, mogu se vidjeti profinjeni zlatni nakit s nalazišta iz Eberswalda i Potsdama kraj Berlina, ukrašene posude, koje su izrađivane na sjeveru Kavkaza u Maikopu, kao i mistični idoli iz Galitša.

Lure - antički puhački instrumenti

Lure - antički puhački instrumenti

Također, izložene su žičane keramike i okrugle amfore kultura koje su u brončano doba postojale oko rijeke Volge - fatjanovska i balanovska kultura. Iz Karpatske kotline izložena su srebrena blaga, ali i oružje i nakit, koje je svojevremeno iskopao njemački arheolog Heinrich Schliemann.

Otkrića koja pokreću maštu

Pravi mali vrhunac izložbe su tako zvane Lure - preko 3.000 godina stari i do 1,80 metara dugi puhački instrumenti. Neki od njih pronađeni su u njemačkoj pokrajini Mecklenburgu-Zapadno Pomorje. Ideja o tome kako su ovi instrumenti nekada zvučali i za koje svečanosti su se koristili, pokreće maštu. A staro oružje, pokazuje koliko velika je bila posvećenost mačevima tijekom starog brončanog doba.

"Ovakve izložbe, prema mom saznanju, još nije bilo"

Od ukupno 1.700 eksponata izložbe, 1.100 je iz ruskih zbirki.

Blago Eberswalda

Blago Eberswalda

Ovu izložbu je bilo moguće napraviti samo zato što su eksponati izabrani prema važnosti, a ne prema porijeklu. "Ovakve izložbe - a ja sam i sam arheolog i stručnjak za brončano doba - prema mom saznanju još nije bilo", rekao je profesor Hermann Parzinger, predsjednik zaklade Pruske kulturne baštine i inicijator izložbe. "Po prvi put se prikazuje razvoj cijele Europe od IV do I stoljeća pr. Kr. To je ono, što je stvarno dobro."

Još jedan doprinos ove izložbe i prethodnog istraživanja je i spajanje nalaza, koji su zbog rata bili razdvojeni na dva ili tri dijela - u Berlinu, St. Petersburgu i Moskvi - kao što je to slučaj s blagom iz Eberswalda ili Troje. Ovo stvara nadu da će se i u svijetu muzeja jednom spojiti sve, što bi trebalo biti spojeno.

Autorica: Anastassia Boutsko / Svjetlana Rezo

Odgovrni urednik: Svetozar Savić