1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Više od 100 milijuna Europljana ne koristi internet

Obzirom da već čitate ove retke, možete pomisliti da je internet u Europskoj uniji za svakoga postao svakodnevnica. Novo izvješće Eurostata pak tvrdi kako gotovo četvrtina Europljana nikad nije bila u svjetskoj mreži.

Ilustracija www

Za mnoge je internet svakodnevica, za druge pak potpuna nepoznanica

Prošlog tjedna je objavljeno izvješće Europskog ureda za statistiku (Eurostat) koji je ispitao korištenje interneta osoba od 16 do 74 godina starosti u 27 zemalja Europske unije. U doba kad skoro svaka tvrtka ili obitelj u Europskoj uniji jedva može zamisliti život bez svjetske mreže (www - world wide web), statističari su sa zaprepaštenjem utvrdili kako 24% stanovnika Europske unije ne koristi internet - dakle više od 100 milijuna Europljana!

Ilustracija http

Četvrtina građana EU-a ne koristi internet

Stara podjela na sjever i jug

U priopćenju Eurostata konstatiraju kako se taj broj smanjuje, ali to ipak znači da značajan broj Europljana uopće ne koristi web. Tu se pak potvrđuje i stara podjela Europe na sjever i jug - jer je upravo na jugu mreža još uvijek nepoznanica. Najviše nekorisnika interneta je u Rumunjskoj - tamo je 54% stanovnika priznalo da nikad nije "surfalo" na mreži. Slijede Bugarska, Grčka, Cipar i Portugal, gdje nešto manje od polovice stanovnika još uvijek nema pristup internetu kod kuće.

Beba i laptop

Na sjeveru građani već odrastaju s računalom i internetom

Na vrhu ljestvice je Švedska, gdje samo 5% stanovnika ne koristi svjetsku mrežu, a slijede je Luxembourg i Danska - sve zemlje sa preko 90% "umreženih" stanovnika. Isto tako i dalje vlada pravilo da internet više koriste Europljani od Europljanki: 75% muškaraca korisnika "surfaju" barem jednom tjedno, dok isto čini samo 65% korisnica.

"Život funkcionira i bez svjetske mreže"

Linnar Viik, kojeg se često naziva ocem interneta u Estoniji, smatra kako to nije iznenađenje: "Ako pogledate društvene strukture u raznim zemljama, vidjet ćete kako zapravo nema osobite potrebe - pogotovo kod starijih osoba - za bilo kakve elektronske usluge. Lokalne zajednice zapravo mogu sasvim dobro živjeti načinom života iz prošlog stoljeća."

No ovaj bivši direktor odjela za nove produkte u Skype-u (ponuđač telefonskih usluga putem interneta, op.ur.) i sadašnji rektor estonskog fakulteta za informatiku (Estonian IT College) ukazuje i kako te brojke znače da su korisnici interneta "novo središte društva", ali i da je broj nekorisnika dobra lekcija za sve odgovorne: "Kakvu god novu uslugu izmislite, morate imati na umu kako četvrtina društva nikad nije - i vjerojatno nikad neće koristiti internet."

Linnar Viik

Linnar Viik

Drugi stručnjaci se pitaju, što onda zapravo znače golema sredstva koje Europska unija izdvaja za infrastrukturne projekte, među koje spadaju i oni u svezi s internetom. Amelia Andersdotter, švedska zastupnica u Europskom parlamentu i ujedno najmlađa članica tog tijela, podsjeća kako Europa izdvaja 1,2 milijarde eura za infrastrukturu u sljedećih pet godina, ali i kako mnogi projekti odlaze u vjetar jer nedostaje politička volja u samim državama-članicama.

Kakav internet kad se ne zna niti abeceda!

Ona pak, poučena vlastitim saznanjima, ukazuje i da je ovo nekorištenje interneta na jugu Europe utemeljeno i na mnogo banalnijoj činjenici - mnogo većoj nepismenosti u tim zemljama: "Ako pogledate Rumunjsku ili Bugarsku, razmjerno velik broj

Ilustracija online kupovina - žena s laptopom, mobitelom i vrećicama

Britanci od svih Europljana najviše kupuju preko interneta

stanovnika nije završio drugi stupanj obrazovanja. A sve dok nepismenost ostaje problem, pristup internetu sigurno nije prioritet tim ljudima."

Isto istraživanje Eurostata se pozabavilo i pitanjem gdje se odvija najviše trgovine preko svjetske mreže. Pobjednik u toj kategoriji je Velika Britanija u kojoj je 82% ispitanih priznalo kako je barem nešto kupilo preko interneta u posljednjih godinu dana, dok je europski prosjek oko 58%. Na dnu ljestvice su opet građani Bugarske i Rumunjske gdje se na e-commerce odvažilo samo 13% građana.

Autori: Sonia Phalnikar / Anđelko Šubić

Odgovorna urednica: Marina Martinović