1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Više novaca za zaštitu izbjeglica

Onaj ko za zaštitu izbjeglica angažira privatnu firmu, orijentiranu ka sticanju profita, mora izvršiti i dovoljnu provjeru te firme, smatra Sven Poehle. Zaštita izbjeglica bi za Njemačku morala imati veću vrijednost.

Oba zaštitara se krevelje u kameru. Jedan od njih desnu nogu drži na vratu muškarca koji s vezanim rukama na leđima potrbuške leži na podu (naslovna fotografija - op. red.). Riječ je o zastrašujućoj slici koja simbolično podsjeća na fotografije iz američkog zatvora Guantanamo ili Abu-Ghraib u Iraku. No fotografija nije napravljena u Iraku, već u Njemačkoj - u jednom azilantskom centru u sjeverno-vestfalskom Burbachu.

Policija je fotografiju našla na mobilnom telefonu jednog od dvojice zaštitara, nakon što je zbog jednog drugog, nimalo manje šokantnog videa, pokrenuta istraga. I u drugim izbjegličkim centrima u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji postoje informacije koje upućuju na nanošenje tjelesnih povreda azilantima. I tamo su pokrenute istrage.

Privatizirana sigurnost

Azilantski centri u Njemačkoj za izbjeglice predstavljaju prvi dom, prvi korak ka tome da puste korijenje u Njemačkoj. Brojni iza sebe imaju dugu istoriju patnje. Oni su pobjegli od nasilja i ugnjetavanja. To da su oni, koji ovdje traže zaštitu, izloženi zlostavljanju, predstavlja skandal.

Pokrajinske i općinske vlasti stalno navode da su preopterećene sa sve većim prilivom izbjeglica. Zbog toga je njihovo zbrinjavanje već odavno delegirano privatnim preduzećima kako bi se uštedili troškovi i spriječile birokratske procedure.

U osnovi se ne može prigovarati tome da privatna preduzeća preuzimaju poslove za koje su zadužene općine i savezne zemlje. Upravo ne u vremenima kada se broj primljenih izbjeglica u Njemačku konstatno povećava. Stvarni problem se sastoji u tome da za brojne općine i savezne zemlje u prvom planu ne stoji učinak, već troškovi.

U slučaju u Burbachu je to bila greška sa teškim posljedicama. Tamo je privatna firma koja se bavi smještajem, European Homecare (EHC), angažovala unajmljenu privatnu firmu koja se bavi poslovima obezbjeđenja i za koju rade zaštitari koji su zlostavljali izbjeglice. Istrage su pokazale da su ovi zaštitari poznati policiji. Protiv njih je već vođena istraga zbog tjelesnih povreda, posjedovanja droge i oružja te prevare. U jednom izbjegličkom centru oni nikada ne bi smjeli raditi.

Ni to da je poslovanje privatnih zaštitarskih firmi orijentirano ka sticanju profita nije ništa novo. Umjerene plate i loši radni uvjeti nisu rijetkost u ovoj branši. Onaj ko kao poslodavac želi objezbijediti da se prema izbjeglicama postupa sa punim poštovanjem, treba dovoljno obrazovan i u interkulturalnom smislu školovan personal. I nikoga ko ima kriminalni dosije.

Stoga ovaj personal i njegov rad moraju biti provjereni ne samo od strane privatnih firmi, već i od strane vladajuće instance po čijem nalogu rade. Angažiranje privatnih zaštitarskih firmi u ovom području ne smije voditi tome da država izbjegne svoju odgovornosti da obezbijedi sigurnost svojim štićenicima.

Od sada sve bolje?

European Homecare i nadležne službe u Arnsbergu pokušavaju ograničiti štetu. Suradnja sa zaštitarskom tvrtkom je u međuvremenu prekinuta. Dogovoreni su novi standardi, kako bi se ovakvi ispadi ubuduće spriječili, saopćio je European Homecare. U budućnosti bi tako izbjeglice smjeli štititi samo još provjereni zaštitari koji posjeduju uvjerenje o nekažnjavanju. To je minimum i to se podrazumijeva - međutim nažalost, kao što se to često dešava, tek nakon što se zlo dogodi.

Ljudi, koji u Njemačkoj traže utočište, moraju se moći pouzdati u to da će ovdje biti zaštićeni. Općinske kase sa nedovoljno novca, odnosno troškovi ne smiju biti presudni faktor. Za jednu bogatu zemlju, kao što je Njemačka, to je neprihvatljivo.