1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Više moći za tursku tajnu službu

Turska vlada je pred parlament iznijela zakon, koji za cilj ima jačanje moći tajne službe, kao i da ona bude manje zavisna od sudstva. Kritičari se pribojavaju stvaranja države nadzora.

Nakon ubjedljive pobjede na lokalnim izborima, održanim 30.3., turska vlada pokrenula je važnu unutrašnjo-političku temu: reformisanje uloge turske tajne službe (MIT). Još sredinom februara, vlada je parlamentu predstavila nacrt zakona. Kritičari ocjenjuju da je cilj predložene reforme jačanje tajne službe. Prema pisanju lista „Hürriyet“, predsjednik Turske Abdulah Gul već je naložio vladi da revidira zakon. Vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) najavljuje da bi parlament zakon mogao da usvoji krajem juna.

Kommunalwahlen Türkei Erdogan 31.03.2014 in Ankara

Erdogan želi apsolutnu moć?

Turska vlada je od 17. decembra upletena u težak skandal sa korupcijom. Proteklih nedjelja i premijer Redžep Tajip Erdogan sve više je bio na meti kritika. „Nacrt zakona predstavlja još jedan pokušaj vlade da se odbrani od optužbi za korupciju“, kaže Engin Altaj, poslanik najveće opozicione stranke CHP. Stranka nacionalističkog pokreta (MHP) nacrt zakona opisuje kao „skandal“ i ide toliko daleko da AKP optužuje da Tursku nastoji da transformiše u „Mukabarat-državu“ po arapskom principu. Dakle, državu u kojoj se pita samo vladin bezbjednosni aparat. I Demokratska stranka naroda (HDP), koja važi za blisku Kurdima, oštro i ironično kritikuje nacrt: „S obzirom da već znamo da je premijer preuzeo funkciju gradonačelnika, ministra pravde i glavnog državnog tužioca, razumljivo je da želi da bude i šef tajne službe. Zakon će sasvim sigurno tako izgledati“, kaže predsjednik HDP, Ertugrul Kurkču u intervjuu za dnevni list „Hürriyet“.

Nacrt je „zabrinjavajući“

Prijedlog zakona, u svom sadašnjem obliku, turskoj tajnoj službi će obezbijediti manju zavisnost od sudstva, ocjenjuje za Dojče vele stručnjak za ustavno pravo Lami Bertan Tokozlu. „Ukoliko jedna tužba bude usmjerena protiv tajne službe, najprije će ta služba morati da bude konsultovana. Ukoliko ona ustanovi da se tužba kosi sa njenom zonom odgovornosti, onda ona neće biti krivično gonjena. Na taj način rad tajne službe pred sudom neće moći da se dovodi u pitanje i to je veoma zabrinjavajuće“, smatra Tokuzlu.

Druga kritična tačka nacrta zakona je to što je njime predviđen pristup tajnim dokumentima i informacijama, ističe Tokuzlu i objašnjava da prijedlog zakona tajnoj službi omogućava pristup privatnim podacima građana i informacijama banaka. To je protivno Članu 20 turskog ustava, koji reguliše zaštitu privatne sfere. „Naravno da je neophodno da tajna služba ima pristup određenim informacijama, ukoliko se radi o bezbjednosti. Ali, prema Evropskom sudu za ljudska prava, zakon mora da sadrži i odredbe koje suzbijaju zloupotrebu podataka. Ali, njih u ovom slučaju nema. Tajna služba na taj način dobija neograničenu moć“, naglašava Tokuzlu. Policija i tajna služba do sada su morale da imaju dozvolu od državnog tužilaštva, u slučaju da su željele da prikupljaju informacije. „Prema izvještajima turskih medija, tajna služba je i do sada takve informacije prikupljala bez dozvole, ali to je bilo ilegalno. Sada će imati zakonsku osnovu za takav rad. To je neprihvatljivo“, kaže Tokuzlu.

„Tajne službe ne mogu biti iznad zakona“

Zabrinut je i Umit Ozdag. On je profesor političkih nauka i četiri godine predaje na turskoj Ratnoj školi, Policijskoj akademiji i Akademiji za nacionalnu bezbjednost, na kojoj se školuju tajni agenti. „Iza novog zakona stoji pokušaj da se tajna služba stavi van sudskog nadzora. Taj zakon je još jedan pokušaj vlade, da snažnije kontroliše zakonodavstvo i sudstvo", kaže za Dojče vele Ozdag i dodaje da "u demokratskim sistemima, u koje spada Turska, tajne službe nisu iznad zakona“.

Kao sledeću kritičnu tačku Ozdag vidi budući odnos medija i tajne službe. Prema prvom nacrtu zakona, novinarima je pretila zatvorska kazna i do dvanaest godina za objavljivanje tajnih dokumenata tajnih službi. U tekstu aktuelnog nacrta zakona, kazna je smanjena na devet godina. „Ne samo novinari, već i vlasnici privatnih medija mogli bi sa novim zakonom da budu izvedeni pred sud. To jasno pokazuje, u kojoj meri bi medijska sloboda mogla da bude dovedena u pitanje“, dodaje Ozdag.

Transformisanje bezbjednosnog sistema

Novim zakonom mogle bi da budu proširene i spoljne aktivnosti, upozorava Tokuzlu. „Stvoriće se osnova, preko koje će tajna služba sasvim legalno moći da pregovara sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK ).“ Vlada time jasno nastoji sa sebe da skine odgovornost za mirovni proces, smatra politikolog Ismet Akča sa tehničkog Jildiz univerziteta u Istanbulu. „Vlada bi zapravo trebalo da vodi pregovore sa kurdskom PKK, jer je to politička tema. Ali, kada ne želi da određene radnje budu javne , onda ih, kao u ovom slučaju prebacuje na tajnu službu“, objašnjava Akča u razgovoru za Dojče vele.

Turska vlada trenutno nema povjerenja u policijski aparat i sudstvo, kaže Akča. „Prije nego što je AKP došla na vlast vojska je bila glavni autoritet. AKP vlast se neprestano borila protiv takve prakse. Zajedno sa svojim starim saveznikom Fetulahom Gulenom, sudstvo i policija su postali glavni autoritet. Međutim, ispostavilo se da su Gulenove pristalice u policiji i sudstvu sve moćnije, i da su počele da se okreću protiv Erdogana“, objašnjava Akča. Sada Erdogan formira jednu novu tursku državu u kojoj bi tajna služba trebalo da ima centralnu ulogu. „To je premještanje moći u okviru državnog aparata, preko koje premijer želi da obezbijedi veću kontrolu i to je glavna ideja ovog nacrta zakona“, kaže Akča. Ukoliko poraste moć tajne službe, istovremeno će veću moć imati i premijer, jer će mu tajna služba biti direktno podređena, kaže politikolog Ismet Akča.

AKP vlada restruktuira turski bezbjednosni aparat uz pomoć antidemokratskih mjera koje za cilj imaju i jačanje vladajuće stranke, naglašava i Ozdag. „U Turskoj je sudstvo uvijek imalo mogućnost da kontroliše sprovođenje odluka. Ali, od prije tri mjeseca može se reći da u Turskoj nešto što se zove pravna država više ne postoji. Naprotiv: Stvoren je duh države koja nadzire“, kaže Umit Ozdag.

Autori: Senada Sokolu / Boris Rabrenović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić