Više utjecaja građanima

Silvio Horn želio se u svom mjestu angažirati kao građanin. U Schwerinu, na istoku Njemačke, i puno vremena nakon pada zida ima još puno problema. Horn se htio uključiti u brzu potragu za rješenjima. Ovaj pravnik se u dobi od 30 godina odlučio angažirati u jednoj stranci. "Ako stvarno želite na nešto utjecati, onda svakako morate ući u neku stranku - znači ili u CDU (Kršćansko-demokratska unija) ili u SPD (Socijaldemokratska stranka)", objašnjava Horn svoju odluku. To je trajalo gotovo deset godina i on je požalio ovu odluku.

Bolje izvan stranke

Silvia Horna je smetalo što stranke uglavnom strogo slijede liniju svog vodstva. Uvijek je bilo važno što se na stranačkim konvencijama odlučivalo o "velikoj politici". Volja normalnih građana u samim mjestima igrala je sve manju ulogu. "Sve se vrtilo oko čiste političke moći", kaže Silivo Horn i navodi primjere za to.

U Schwerinu su bila dva bazena. CDU je htio dati poticaj gospodarstvu i stoga se zalagao za rušenje starih i gradnju novih bazena. Mjesne građevinske tvrtke trebale su dobiti ove poslove. Vodstvo SPD-a je u Berlinu odlučilo da se moraju smanjiti velika zaduženja kako bi se ušteđenim novcem poticala obrazovna politika. Toga se sada morao držati i SPD u Schwerinu. I tako se lokalni SPD založio za to da se bazeni zatvore. Građani pak nisu željeli niti skupu novu građevinu, niti da im se bazeni zatvore. Prikupili su 14.000 potpisa i zauzeli se za očuvanje bazena.

Slično se dogodilo s jednim parkom u gradu. CDU je na tom mjestu htio podići novo stambeno naselje. SPD je iz finacijskih razloga odbijao da se novac troši na održavanje vrta. Građani su općenito željeli više zelenih površina. Silvio Horn je dijelio mišljenje većine građana. Ali morao je slijediti stranačku liniju i nije se mogao protiv nje buniti.

Bijeg iz institucije stranke

Silvio Horn je uvijek smatrao da politika nije sama sebi svrhom i da političari politku moraju voditi za građane. "Htio sam da se orijentiramo na važne stvari, umjesto da moram slušati teoretsku klijentelističku politiku." Horn, kojem su danas 44 godine, na kraju je istupio iz svoje stranke (CDU) i zajedno s još nekolicinom stranačkih nezadovoljnika ustanovio klub "neovisnih građana". Na izborima za gradsku skupštinu Horn i njegovi suborci dobili su pristojnu potporu. Slično kao Horn osjećali su se i Frank Porten i Marion Mück-Raab, koji su u tvrdim stranačkim linijama SPD-a i Zelenih vidjeli malo potencijala za rješavanje problema na licu mjesta. Oni su u Mainz-Kostheimu osnovali udrugu nestranačkih građana koja će raditi na pravednoj politici za okoliš i promet. Članovi su sve češće tvrdili: "Ne moramo u obzir uzimati nikakvu stranačku liniju niti borbe za vlast." Posljedice su pozitivne. "Brže se pronalaze rješenja za pojedine probleme i ona nisu tu zbog toga što to želi neka stranka, već jer to žele građani." To nailazi na puno bolji prijem.

Na izborima u njemačkim gradovima i općinama stranačka pripadnost igra sve manju ulogu. Skoro polovica (44%) svih gradonačelnika nestranački su ljudi. U travnju ove godine (26.4-27.4) oko 4.000 ovih nestranačkih gradonačelnika sastat će se u Dresdenu kako bi razmijenili iskustva. Bit će riječi o tomu kako politiku u gradovima bolje približiti građanima.

U lokalnoj politici je građanstvo odavno prepoznalo da su važni stručna kompetencija kao i osobnost pojedinca i njegov karakter. Da je to važnije nego pripadnost nekoj stranci. Zbog toga građanske inicijative uživaju sve više pažnje. Stranke prati glas da su nepokretne, da ih određuje ideologija te da su netransparentne u svojim okoštalim strukturama. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća obje velike njemačke stranke CDU i SPD imale su oko milijun članova. Sad ih je preostala tek još polovica.

Uz to, traže se svjež vjetar i nove ideje. To se nedavno najbolje vidjelo na uspjehu koji je doživjela nova Piratska stranka. Njezino zalaganje za bezuvjetan bazični dohodak, za besplatni javni prijevoz te za internet bez utjecaja države, u Berlinu je imao poseban uspjeh među mladim glasačima. "Pirati" su se u međuvremenu organizirali po cijeloj Njemačkoj.

Posljedice za saveznu politiku

"Tu se nešto kuha! Na to moramo reagirati!", dobro je stanje opisala Andrea Nahles. Glavna tajnica SPD-a zajedno s predsjednikom stranke Sigmarom Gabrielom radi na reformi stranke. Tako bi u budućnosti građani koji nisu članovi stranke trebali dobiti pravo glasa u izboru stranačkih čelnika. To je apsoultna novost koja je potaknula velike rasprave. Ne može biti da građani "sa svojim malim interesima" odjednom imaju upliva u politiku neke velike stranke, od koje se inače drže podalje, prigovarali su neki stranački članovi. U svakom slučaju, stranka se želi približiti građanima. Baza bi u buduće trebala suodlučivati i kod važnih stvari.

I u mnogim lokalnim podružnicama CDU-a događaju se promjene. Poziva se građane koji su stručnjaci za pojedina područja, da dođu u stranku i ponude svoja znanja. Građani koji nisu u stranci rado prihvaćaju ovakve pozive jer se ne moraju u potpunosti pokoravati stranačkoj politici. No na saveznoj razini, CDU se, za razliku od SPD-a, drži podalje od reformi.

Autori: Wolfgang Dick/Snježana Kobešćak

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić