1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Velikom Albanijom" se skreće pozornost s pravih problema

Napetosti koje su u Srbiji nastale zbog sukoba u Makedoniji i izvikivanje navodne opasnosti od "Velike Albanije" su tema pisanja listova na njemačkom jeziku. Tisak se osvrće i na Erdoganov stil vladanja.

U članku pod naslovom "Velika Albanija kao javna prijetnja" Stuttgarter Zeitung piše da se ni dim od sukoba u Kumanovu nije bio slegao, a da su novine u Srbiji već izvikivale rat. Stuttgarter Zeitung s tim u svezi navodi nekoliko novinskih naslova, kao primjerice onaj iz Blica: "Velika Albanija kuca na vrata", ili lista Alo: "Rat za Veliku Albaniju je već počeo". S tim u svezi Stuttgarter Zeitung navodi da srpske specijalne postrojbe patroliraju na granicama s Makedonijom i Kosovom te prenosi riječi ministra unutarnjih poslova Srbije Nebojše Stefanovića koji je, kako piše ovaj list, izjavio: "Mi smo spremni za rat".

Nebojša Stefanović

Nebojša Stefanović

Uvećavanje etničkih napetosti i predrasuda

"Doduše, sve više toga upućuje na to da je krvoproliće iz Kumanova inscenirano uz pomoć angažiranih kriminalaca - među njima su i bivši borci UČK s Kosova - kako bi se skrenula pozornost s afere prisluškivanja premijera Nikole Gruevskog. No, iako se ne može uočiti simpatiziranje makedonskih Albanaca s misterioznim borcima i čak i EU govori o 'izoliranom' slučaju, javnost u Srbiji vlastitu zemlju vidi u opasnosti. Kad god se u regiji nešto dogodi u što su upleteni Albanci, kod njega neprestano zvoni telefon, priča Idro Seferi, dopisnik albanske televizije 'Top-Channel' iz Beograda. 'Srpske kolege tada traže citate ili kontakte albanskih nacionalista kako bi kreirali patriotsku atmosferu u kojoj se svi čitatelji osjećaju ugroženima.' Niti se snimaju drukčija mišljenja, niti se osobno putuje na obližnje Kosovo ili u Makedoniju kako bi se dobio osobni pogled na stvari, ističe Seferi i dodaje: 'Već 20 godina se Albanci u Srbiji demoniziraju. Mnogi mediji izgleda vjeruju vlastitoj propagandi'", prenosi Stuttgarter Zeitung.

Međutim, i političari iznose teorije zavjere, nastavlja ovaj list dalje prenoseći: "Taj konflikt reflektira 'geopolitičku konfrontaciju između Rusije i Amerike', ističe Milovan Drecun, skupštinski zastupnik vladajućeg SNS-a. Zapad, kaže on, koristi napetosti kako bi s vlasti skinuo 'proruskog' Gruevskog: 'Odluka o podjeli Makedonije je već pala. To je korak u smjeru Velike Albanije.' Analitičar Nikola Samardžić smatra da je u Srbiji i njezinim susjednim zemljama većina medija instrumentalizirana od strane politike. Političari naginju ka tome da etničke napetosti i predrasude 'uvećaju' kako bi skrenuli pozornost s pravih problema, kaže Samardžić."

"Erdogan stoji na putu Turskoj"

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) donosi članak pod naslovom "Erdogan stoji na putu Turskoj", osvrćući se pritom na najave turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana o ustavnim promjenama kojima bi se učvrstio predsjednički sustav, odnosno predsjedniku države dala veća prava, i s tim u svezi piše o posljedicama za tursko gospodarstvo i društvo. NZZ tako piše kako bi te ustavne promjene mogle postati realnost ukoliko Erdoganova stranka AKP osvoji znatnu većinu na predstojećim parlamentarnim izborima zakazanima za 7. lipanj. Švicarski list dalje prenosi kako Erdogan obrazlaže da je za tursko gospodarstvo loše ako državom upravlja više osoba, odnosno ako vlast nije koncentrirana u rukama jedne osobe - predsjednika.

Recep Tayyip Erdogan

Erdogan očito želi voditi glavnu riječ kad je u pitanju tursko gospodarstvo

"Zemljom se mora efektivnije vladati, poput upravljanja poduzećem, kaže Erdogan. Predsjednik se tako glasačima predlaže za generalnog direktora Turske d.o.o. No, bi li Erdogan mogao biti dobar šef poduzeća. Vjerojatno ne. I jedan generalni direktor bi trebao moći tolerirati prigovore, ne ustrajavati na tome da sam vlada, prihvatiti temeljne gospodarske principe i biti otporan na pretjerano samopouzdanje. Sve te osobine Erdogan nema. Već odavno taj 61-godišnjak predstavlja neku vrstu hipoteke za tursko društvo i gospodarstvo. Investitore zabrinjava stanje s pravnom sigurnošću u zemlji te se stoga suzdržavaju od ulaganja. Dok je taj, uspjehom razmaženi, političar na početku svoga vladanja gospodarsku politiku još prepuštao kompetentnim i liberalnim stranačkim kolegama, sada sve više polaže pravo na vođenje glavne riječi i kod gospodarskih pitanja. Erdogan se, međutim, slabo razumije u ekonomiju, a kao državni predsjednik tu ionako ne bi imao nekog većeg prava glasa", pojašnjava NZZ.

"Ukrotiti" Erdogana

List dalje obrazlaže da se Erdogan upliće i u politiku Središnje banke Turske te da se ta svađa odražava negativno na tursku liru čija vrijednost je prošle godine opala za 18 posto u odnosu na američki dolar. Povjerenje potrošača je na najnižoj razini u proteklih pet godina, stopa nezaposlenosti se kreće oko jedanaest posto, a i gospodarski rast stoji na blizu tri posto, što je daleko od dugoročnog potencijala, piše NZZ i dodaje da se za izblijedjeli sjaj turskog gospodarstva, doduše, ne može okriviti isključivo Erdogan, jer su za napetosti na gospodarskom planu krivi i ratovi u susjednim zemljama Siriji i Iraku, ali i opadajuća potražnja iz Europske unije, gdje odlazi gotovo polovica turskih izvoza. "Ipak, gospodarski problemi su velikim dijelom domaći i političke prirode", ističe NZZ i zaključuje: "Turskoj stoga nije potreban predsjednički sustav, već kroćenje državnog šefa koji je izvan kontrole."

Preporuka redakcije