1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Velikoalbanske provokacije

Izjave albanskog premijera o "spajanju Kosova i Albanije" i reakcije iz Srbije su jedna od tema o kojoj piše tisak na njemačkom jeziku. Listovi komentiraju i paljenje azilantskog doma, kao i Erdoganov posjet Teheranu.

Edi Rama

Edi Rama

U članku pod naslovom "Premijer Rama prijeti Velikom Albanijom" austrijski list Die Presse pojašnjava da je svojim najnovijim izjavama albanski premijer Edi Rama izazvao negodovanje u Srbiji. Die Presse konkretno pojašnjava da je Rama u izjavi za jednu kosovsku televiziju "zaprijetio da će Albanija i Kosovo 'biti prisiljeni da se na klasičan način' ujedine ukoliko se bude dalje prolongiralo njihovo ujedinjenje u okviru Europske unije. Konkretno se Rama požalio na to da još uvijek nije uslijedila vizna liberalizacija za Kosovo."

Edi Rama i Aleksandar Vučić

Vučić je ljutito reagirao na Ramine izjave

Građani Kosova su, pojašnjava dalje Die Presse, jedini na Zapadnom Balkanu kojima je još uvijek potrebna viza za putovanje u zemlje EU.

List dalje navodi da je Ramina izjava izazvala burne reakcije u Srbiji te da je i srpski šef vlade Aleksandar Vučić odmah na to reagirao kazavši da "može jamčiti da se Kosovo i Albanija neće ujediniti na 'klasičan način'. Također, vodeći albanski političari trebaju prestati izazivati 'daljnje nestabilnosti u regiji', napisao je Vučić na Twitteru."

Tursko-iranske diplomatske trzalice ne sprječavaju gospodarsku suradnju

Švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se osvrće na posjet Recepa Tayyipa Erdogana Teheranu u utorak (7.4.), navodeći da je turski predsjednik u iranski glavni grad otputovao unatoč diplomatskim nesporazumima. "Iranski parlamentarci su se protivili tom posjetu nakon što je Erdogan stao iza saudijske vojne intervencije u Jemenu i Iran oštro kritizirao. On je Teheranu predbacio da želi ovladati cijelom regijom. Erdoganovi zajedljivi komentari na račun Teherana su vjerojatno uzrokovani jednom mješavinom ljutnje zbog geopolitičkog napredovanja Irana i pokušaja zbližavanja sa Saudijskom Arabijom", pojašnjava NZZ.

List, međutim, dalje navodi da Iran i Turska unatoč tim prijeporima surađuju po pitanju gospodarskih odnosa koji su, kako navodi NZZ, i bili u fokusu Erdoganovog državnog posjeta Iranu: "Bilateralni obujam trgovanja dviju zemalja iznosi više od 13 milijardi dolara, a iranski predsjednik Rohani je u utorak poručio da je cilj udvostručenje trgovanja. Načelni dogovor u pregovorima o nuklearnom programu Irana i moguće skorašnje ukidanje sankcija bi mogli omogućiti daljnje poslove. Ankara se nada u pojeftinjenje na uvoz plina kojega kupuje iz Irana. Turska bi, osim toga, u slučaju ukidanja sankcija protiv Irana mogla profitirati kao tranzitna zemlja za isporuke nafte i plina u Europu."

Politička suradnja zbog "Islamske države"

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se osvrće i na političku dimenziju Erdoganovog posjeta, pojašnjavajući da su se politički razgovori dvojice lidera koncentrirali na rat protiv "Islamske države" u Siriji i Iraku, kao i na građanski rat u Jemenu. "Kod obje te teme Ankara i Teheran zastupaju oprečne stavove. Vladi blizak turski list 'Sabah' je Erdoganovo putovanje označio kao 'preokret' u odnosima s Iranom", piše FAZ.

Recep Tayyip Erdogan i Hasan Rohani

Diplomatske nesuglasice Erdoganu i Rohaniju nisu bile prepreke za jačanje gospodarske suradnje

Taj list u komentaru na tu temu dalje piše da je putovanje turskog predsjednika u Teheran "tračak nade, jer suradnja Turske kao zaštitne sile sunitskih muslimana i Irana kao zaštitne sile šiita bi mogla doprinijeti tome da se unekoliko ublaži požar na Bliskom istoku koji je izvan kontrole. S obzirom na opasnost koja prijeti od islamističkog terorizma, tri države - Iran, Turska i Saudijska Arabija - se, unatoč saudijskoj kritici zbog dogovora o iranskom nuklearnom programu, malim koracima pokreću jedne prema drugima. Sukobi na Bliskom Istoku se mogu prigušiti samo ako ta tri najvažnija aktera to budu željeli."

"Tröglitz nije svugdje" u Njemačkoj

FAZ se, pored toga, osvrće i na slučaj paljenja azilantskog doma u gradiću Tröglitzu, u kojemu je prije toga gradonačelnik zbog prijetnji radikalnih desničara dao ostavku, a jednom drugom lokalnom političaru se prijeti "odrubljivanjem glave" zbog toga što se zalaže za primanje izbjeglica u tom gradiću. Tako FAZ u svome komentaru ističe da "Tröglitz nije svugdje. Gradovi i općine koji su tisuće izbjeglica već smjestili i još žele smjestiti su svugdje. I pogrešno je tvrditi, kao što se to sada čini, da su 'svugdje' u Njemačkoj problemi i otpor izbjegličkoj politici tako veliki kao u tom gradiću."

Zapaljeni krov azilantskog doma u koji su trebale biti smještene izbjeglice u Tröglitzu

Azilantski dom u koji su trebale biti smještene izbjeglice u Tröglitzu

Berlinski tageszeitung (taz) s tim u svezi komentira da je sad potrebno pokazati stav. "I to ne samo od strane lokalnih demokratkinja i demokrata. Dakle onih koji se solidariziraju s novim susjedima, koji organiziraju tečajeve jezika, koji se igraju s djecom i kuhaju zajedno s odraslima. Oni se ionako angažiraju, dan za danom. Isto toliko je, naime, važan i stav politike. Iako je uskršnji raspust - sada je trenutak u kojem vodeći političari moraju stati ispred građana. Kancelarka, vicekancelar i ministri unutarnjih poslova i pravosuđa bi trebali otići na mjesto na kojemu je zapaljen azilantski dom i pojasniti: nećemo se ni milimetar pomaknuti u stranu po pitanju naših demokratskih temeljnih uvjerenja. Zaštitit ćemo izbjeglice i njihove pomagače. I ne pregovaramo s onima koji demokraciju i slobodu mišljenja zloupotrebljavaju za svoje antihumane ciljeve. Politika takvo što može uraditi. I ona to sada i treba učiniti", navodi se u komentaru taz-a.

Preporuka redakcije