1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Veliki utjecaj lobista u Briselu

Organizacija Lobbycontrol zahtijeva više transparentnosti i kontrole lobističkog djelovanja u EU. Novo izdanje njihovog gradskog vodiča "Lobbyplanet" trebalo bi u tom smislu pomoći građanima i novinarima.

Sve više političkih odluka se donosi u Briselu umjesto u samim državama članicama EU. U čemu se to ogleda? U broju briselskih lobista, smatra britanski poslanik u Europskom parlamentu iz redova liberalnihdemokrata, Graham Watson. "Mi imamo više lobista nego što ih je u Washingtonu. Oni su prepoznali kolika moć ovdje postoji," kaže Watson. Zvanični podaci EU o broju lobista su stari već deset godina. Već tada je bilo riječ o 15 000 do 30 000 lobista. Danas bi ih moglo biti znatno više. Niko ne zna o kolikom broju je tačno riječ. Doduše u međuvremenu postoji registar lobista. Ali prijavljivanje je na slobodnoj bazi. "To se mora promijeniti," smatra Nina Katzemich iz Organizacije Lobbycontrol. Ona želi više transparentnosti i kontrole lobista. Pri tome ona nije protiv lobističkog rada. Ono što joj smeta je pak neravnoteža: "Lobisti uvijek govore o tržištu interesa na kojem svi ravnopravno žele iznijeti svoje interese." Ipak to nije tako. Upravo u Bruesselu interesi praćeni velikim budžetom imaju jasnu prednost da postanu dio razgovora. Tako velika ekonomska udruženja imaju veliku premoć u odnosu na organizacije koje rade na općoj dobrobiti, kaže Katzemich.

Symbolbild EU Lobbyarbeit

Tačan broj lobista u EU nije poznat

Lobizam najbolje funkcionira kada je maskiran

Nina Katzemich i njen kolega Timo Lange organizirali su šetnju kroz europsku četvrt u Bruesselu kako bi pokazali gdje i kako funkcionira lobistički posao u Bruesselu. On je najdjelotvorniji tamo gdje on nije doživljen kao lobistički posao, kažu ovo dvoje aktivista. Poneke fabrike ideja koje zvuče neutralno su zapravo kamuflirane lobističke organizacije koje plaćaju određene firme. Također utjecaj na poslanike u Europskom parlamentu se često odvija skrivenim, indirektnim putevima. "U svakom slučaju lobistički posao u Bruesselu se odvija kao podmazan," smatra Timo Lange. To se primjerice može vidjeti na propalom planu Komisije da uvede oznake za životne namirnice. "Industrija životnim namirnicama mobilizirala je ukupno milijardu eura kako bi spriječila stavljanje oznaka na proizvode," kaže Lange. I upravo u financijskoj krizi su banke i njihove lobističke organizacije su u top formi kako bi zaustavile uvođenje strožijih pravila za regulaciju banaka.

U Organizaciji Lobbycontrol koja djeluje pri Europskoj komisiji posebno ističu jednu drugu formu lobističkog rada: Naime dolazi do opasnog konflikta interesa kada europski povjerenici isuviše rano napuste svoj aktivni rad i zamijene ga angažmanom u ekonomiji. "Pet od 13 povjerenika iz prethodnog saziva Europske komisije su nastavili raditi unosne poslove u privatnom sektoru," kaže Katzemich i dodaje: "Financijski jaki lobisti na taj način mogu dobiti direktne uvide i insajderske informacije o birokratiji EU, kao i direktne kontakt na najvišim novima u birokratskom aparatu Unije."

Nakon velikih kritika Komisija je donijela odluku po kojoj europski povjerenici, nakon prestanka mandata, nemaju pravo godinu i pol dana raditi u nekoj drugoj firmi. Organizacija Lobbycontrol tražila je da taj period iznosi tri godine, te da se bivši povjerenik ne smije generalno baviti lobističkim radom nakon isteka mandata.

Samoproglašeni lobisti

Belgien EU Demonstration gegen Lobbyismus in Brüssel

Demonstracije u Briselu protiv lobista

No, kako reagiraju sami lobisti na kritike? Andreas Ogrinz priznaje otvoreno da je lobista i to za njemački Savez hemije. Za njega je lobistički rad legitimno zastupanje nečijih interesa. Smeta mu da su brojni kritičari jednostrani: "I lobisti na području zaštite životne okoline su također lobisti. To se ponekad u javnoj raspravi ne ističe. Nije riječ samo o predstavnicima industrije ili poslodavaca o kojim se radi, već je naravno riječ i o organizacijama za zaštitu životne sredine i aktivistima na zaštiti ljudskih prava." On je također za transparentnost na području lobističkog rada.

A gdje su moralne granice lobizma? "Kada se primjerice jedan poslanik pozove na putovanje ili kada mu se obećaju bilo kakva novčana korist, onda je to sasvim jasno nelegitimno vršenje utjecaja, i to više nije lobizam. Onda je to korupcija," kaže Ogrinz.

Organizacija Lobbycontrol sa lobistima poput Ogrinza vjerojatno će imati malo problema. Ona se prije svega bavi prikrivenim lobističkim radom čije su metode sve više rafinirane.

Autori: Christoph Hasselbach / Zorica Ilić

Ogdovorni urednik: Mehmed Smajić