Veliki uticaj crkve u Ukrajini

Za vrijeme masovnih protesta na Trgu nezavisnosti u Kijevu Crkva nije samo dobila samopouzdanje nego je i povećala ugled među stanovništvom. Sa bine su se od decembra do februara demonstrantima obraćale duhovne vođe mnogih konfesija. Ohrabrivali su ih i zajedno se s njima molili – čak i u noći kada je policija željela rastjerati demonstrane s Majdana. Međutim, sada izgleda da je Crkva nemoćna prema eskalaciji nasilja na istoku Ukrajine. Crkva se ne usuđuje biti posrednik između ustanika i vlade u Kijevu.

Jedina institucija sa pozitivnim imidžom

Prema međunarodnim statistikama Ukrajina je najreligioznija država u Evropi. Sociolog Andrij Bytsenko iz kijevskog centra „Rasumkow“ kaže da je u posljednjih nekoliko mjeseci religija među stanovništvom postala još popularnija. S obzirom na krizu kroz koju zemlja trenutno prolazi , sve više ljudi se okreće Bogu jer „za sebe ne vide drugi put“. U jednom od posljednjih ispitivanja javnog mnjenja se tri četvrtine građana izjasnilo da su vjernici. 2013. godine je bilo deset posto manje. Bytsenko kaže da je Crkva jedina institucija u zemlji koja ima pozitivan imidž. Skoro dvije trećine Ukrajinaca vjeruje Crkvi. Mnogi također vjeruju da Crkva ima veoma važnu ulogu u društvu. Mnogi u zemlji se nadaju da će Crkva dati veliki doprinos u postizanju mira u zemlji.

Višestruko vjersko okruženje

Skoro ni u jednoj zemlji u svijetu vjersko okruženje nije šaroliko kao što je u Ukrajini. Postoje dvije velike Pravoslavne crkve. Jedna je podređena ruskoj patrijaršiji, a druga svoj centar vlasti ima u Kijevu. Teološki se obje slažu. Jedino zbog čega se godinama spore je njihov uticaj u zemlji. 70 posto Ukrajinaca se izjašnjava kao pravoslaci. Samo na zapadu zemlje je Grčka katolička crkva koja je podređena papi u Rimu.

Vjerske vođe u zemlji se od septembra prošle godine zalažu za približavanje Ukrajine EU. Vrhovni poglavari svih vjerskih zajednica u zemlji su se u zajedničkoj poruci izjasnili za „nezavisnu državu u krugu slobodnih evropskih naroda“.

Crkve su i zimus na Majdanu podržavale pokrete i zalagale se za ljudska prava, građanske slobode i borbu protiv korupcije. Na Majdanu je bio podignut šator u kojem su se održavale molitve, a duhovne vođe su na bini održavali bogosluženja.