1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Veliki izazovi za malu Sloveniju

Slovenija je 1.januara preuzela predsjedavanje Evropskom unijom iako je tek tri godine u njenom članstvu. Glavno težište rada Ljubljane će u narednih šest mjeseci biti zapadni Balkan

default

Rješavanje problema zapadnog Balkana jedan od prioriteta slovenačkog predsjedavanja

Slovenija je predsjedavanje EU preuzela od Portugala. Vlada u Ljubljani se namjerava koncentrirati na probleme zapadnog Balkana, posebno Kosova, gdje se očekuje proglašenje neovisnosti. Slovenija želi podržati ekonomski razvoj Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore i Makedonije. Cilj Ljubljane je da osim Hrvatske koja već pregovara o članstvu i Makedonije koja već ima kandidatski status i ostale zemlje regije do kraja ove godine dobiju status kandidata. Kako smatraju slovenački političari, to je moguće.

Poljoprivreda i zaštita okoliša

U narednih šest mjeseci težište rada Ljubljane će biti i poljoprivreda, ekonomska konkurentnost kao i zaštita klime. Na području poljoprivrede Slovenija želi prema najavama Evropske komisije, preispitati sva područja agrarne politike kako bi se mogao nanovo odrediti način subvencioniranja. Kada je riječ o klimi, uskoro će početi pregovori oko toga za koliko svaka zemlja mora smanjiti količinu ugljen dioksida kako bi se na području cijele Unije smanjila ukupna količina štetnih plinova za 20 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine.

Turska i Evropski sporazum

Osim planiranih sastanka na vrhu s Japanom, Rusijom i SAD-om, Slovenija će imati pune ruke posla s Turskom koja pregovara o članstvu. Slovenački zvaničnici su već najavili da će otvoriti dva nova poglavlja s Turskom. Za vrijeme polugodišnjeg Predsjedništva Slovenija će voditi rasprave i o novom Evropskom sporazumu, jer je još uvijek ostalo nekoliko otvorenih pitanja oko raspodjele ovlasti unutar Unije. Ta pitanja treba riješiti prije nego sporazum stupi na snagu početkom 2009. godine. I na koncu, Slovenija će nadgledati i proširenje Šengenskog prostora i za putnike u zračnom prostoru na proljece nakon što je prijelaz granica bez putovnica na kopnu i moru otvoren još krajem 2007. godine.

Iako će zvaničnici Evropske unije pomno promatrati kako Slovenija kao prva od novih članica koje su pristupile Uniji 2004. godine savladava sve probleme i izazove predsjedavanja, poznato je da upravo male zemlje uživaju ugled i da vrlo dobro znaju odraditi ovaj posao. Slovenački ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel je uvjeren: “Uistinu, ovo je izazov i priznanje za Sloveniju. Nadamo se da možemo biti jednako uspješni kao i druge zemlje koje su predsjedale prije nas”.

Slovenija u prvih šest mjeseci u Briselu u svojem stalnom predstavništvu sada ima 166 osoba, dok je prije dvije godine imala samo 50. Veliku pomoć Sloveniji pružaju Austrija, Njemačka, te Francuska koja nakon Slovenije preuzima predjedavanje EU.