Veliki izazovi za malu Sloveniju

Slovenija je predsjedavanje EU preuzela od Portugala. Vlada u Ljubljani se namjerava koncentrirati na probleme zapadnog Balkana, posebno Kosova, gdje se očekuje proglašenje neovisnosti. Slovenija želi podržati ekonomski razvoj Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore i Makedonije. Cilj Ljubljane je da osim Hrvatske koja već pregovara o članstvu i Makedonije koja već ima kandidatski status i ostale zemlje regije do kraja ove godine dobiju status kandidata. Kako smatraju slovenački političari, to je moguće.

Poljoprivreda i zaštita okoliša

U narednih šest mjeseci težište rada Ljubljane će biti i poljoprivreda, ekonomska konkurentnost kao i zaštita klime. Na području poljoprivrede Slovenija želi prema najavama Evropske komisije, preispitati sva područja agrarne politike kako bi se mogao nanovo odrediti način subvencioniranja. Kada je riječ o klimi, uskoro će početi pregovori oko toga za koliko svaka zemlja mora smanjiti količinu ugljen dioksida kako bi se na području cijele Unije smanjila ukupna količina štetnih plinova za 20 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine.

Turska i Evropski sporazum

Osim planiranih sastanka na vrhu s Japanom, Rusijom i SAD-om, Slovenija će imati pune ruke posla s Turskom koja pregovara o članstvu. Slovenački zvaničnici su već najavili da će otvoriti dva nova poglavlja s Turskom. Za vrijeme polugodišnjeg Predsjedništva Slovenija će voditi rasprave i o novom Evropskom sporazumu, jer je još uvijek ostalo nekoliko otvorenih pitanja oko raspodjele ovlasti unutar Unije. Ta pitanja treba riješiti prije nego sporazum stupi na snagu početkom 2009. godine. I na koncu, Slovenija će nadgledati i proširenje Šengenskog prostora i za putnike u zračnom prostoru na proljece nakon što je prijelaz granica bez putovnica na kopnu i moru otvoren još krajem 2007. godine.

Iako će zvaničnici Evropske unije pomno promatrati kako Slovenija kao prva od novih članica koje su pristupile Uniji 2004. godine savladava sve probleme i izazove predsjedavanja, poznato je da upravo male zemlje uživaju ugled i da vrlo dobro znaju odraditi ovaj posao. Slovenački ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel je uvjeren: “Uistinu, ovo je izazov i priznanje za Sloveniju. Nadamo se da možemo biti jednako uspješni kao i druge zemlje koje su predsjedale prije nas”.

Slovenija u prvih šest mjeseci u Briselu u svojem stalnom predstavništvu sada ima 166 osoba, dok je prije dvije godine imala samo 50. Veliku pomoć Sloveniji pružaju Austrija, Njemačka, te Francuska koja nakon Slovenije preuzima predjedavanje EU.