1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Veliki broj Nijemaca za Grexit

Grčka je i ovog ponedjeljka tema kojom se najviše bave komentatori njemačke dnevne štampe koji između ostalog pišu o tome da je veliki broj Nijemaca za Grexit, ali i blokadi privatizacije.

„Ponovo se smije pregovarati. Nakon što je Bundestag u petak dao zeleno svjetlo za razgovore o trećem paketu pomoći Grčkoj, pregovori između kreditora i Atine će uskoro početi. Nijemci time nisu previše oduševljeni“, piše između ostalog list „Die Welt“ u tekstu pod naslovom „Polovina Nijemaca za Grexit“.

Jan Dams u tekstu prenosi rezultate ispitivanja javnog mnjenja koje je provedeno među 1380 Nijemaca. Skoro polovina ispitanika, naime 48 posto, izjasnilo se za izlazak Grčke iz eurozone. Samo trećina je za njen ostanak u ovoj monetarnoj uniji. „Kao političar takva ispitivanja javnog mnjenja možete ostaviti po strani, ignorisati ili osporiti njihov značaj s obzirom na veliku ideju o evropskom jedinstvu i stabilnosti monetarne unije. Međutim, ono što se ne može negirati je činjenica da se veliki dio stanovništva Njemačke brine i ima loš osjećaj zbog skoro 86 milijardi eura koje će u naredne tri godine biti prebačene u Atinu.

U luci u Atini su usidrene mnoge jahte

U luci u Atini su usidrene mnoge jahte

Mnogi se pitaju da li je to bespotrebno bacanje novca? Da li novi reformski programi donose nešto u zemlju s kojom se Nijemci ne identifikuju? Da li je Grčka sa svojim dosadašnjim nezadovoljnim političarima i veoma često korumpiranom elitom uopšte sposobna da sprovede reforme? Njemački ministar finansija Wolfgnag Schäuble je nedavno rekao u jednom intervjuu da je Grexit za Grčku možda najbolja alternativa.“

Blokiranje privatizacije

List „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ na 17. strani je objavio tekst u kojem se bavi privatizacijom državne imovine u Grčkoj. Autor teksta u uvodu piše da je otpuštanjem iz vlade ministara lijevog partijskog krila grčki premijer Cipras u najmanju ruku unutar vlade oslobodio put za dalje, do sada blokirane, projekte o privatizaciji državne imovine. On također navodi da stručnjaci ističu da je upitno da li će biti postignut cilj kojeg su zacrtali kreditori, a to je privatzaciju državne imovine u vrijednosti od 50 milijardi eura.

„Kada je riječ o blokadi projekata o privatizaciji koji su u toku, onda je nepobitna uloga ministara koji su razriješeni dužnosti. Bivši ministar za energetiku i okoliš, Panos Lafazanis, nije samo poznati komunista nego je i šef druge po veličini grupacije unutar vladajuće Lijeve stranke. Zato je Lafazanis koristio svoje kompetencije kako bi blokirao privatizaciju. Tako je kao ministar okoliša blokirao prodaju bivšeg aerodroma u Atini, Hellinikon, i postrojenja jednog rudnika. Njemu je najvažnija bila blokada planirane prodaje monopola nad električnom energijom. Prema dosadašnjim planovima bi trebao biti ukinut stari monopol pri čemu bi bili prodati manji dijelovi preduzeća koja drže monopol. Na taj način se željela stvoriti veća konkurencija“.

Koliko su mediji nepristrasni?

Koliko su mediji nepristrasni?

„Frankfurter Allgemeine Zeitung“ također navodi da među protivnike privatizacije spada i dosadašnji zamjenik ministra za rad Dimitris Stratoulis. „Još prije razrješenja dužnosti je ostavku podnijela zamjenica ministra finansija Nadia Valavani. Ona je postala poznata pored ostalog po tome što je blokirala prodaju bivšeg aerodroma u Atini tako što je kupcima rekla da na skupom zemljištu, koje se nalazi uz obalu, moraju sagraditi deponiju smeća. Kratko prije nego što je vlada uvela kontrolu kapitala i zatvorila banke, njena majka je sa svog računa u banci podigla kompletan novac, oko 200.000 eura. Za list `Proto Thema` je kasnije izjavila da se bojala i da je novac odnijela kući.“

Sloboda štampe u Grčkoj?

Nakon referenduma u Grčkoj je ponovo pokrenuta diskusija o tome koliko su novinari bili objektivni u izvještavanju o spornom referendumu? „Nisu uopšte bili objektivni“, smatra valadajuća Syriza. Ona je zatražila od državnog Nacionalnog vijeća za radio i televiziju (ESR) da analizira sve medijske izvještaje i procijeni da li su bili pristrasni ili ne.

O ovoj temi list „Die Tageszeitung“ između ostalog piše: „Kratko nakon što se Syriza žalila na medijsko izvještavanje, disciplinsko vijeće najvećeg novinarskog sindikata u Grčkoj je pokrenulo postupak protiv devet novinara koji su kritički izvještavali o referendumu i vladinoj politici. Kada je riječ o slobodi štampe, Grčka se na listi Reportera bez granica na kojoj su imena 180 zemalja, našla na 91 mjestu, iza Gruzije, Moldavije ili El Salvadora. Lošoj poziciji na toj listi su vjerovatno doprinijeli pojedinačni slučajevi, kao što je naprimjer zatvaranje državne televizije ERT za vrijeme vlade Antonisa Samarasa, ili hapšenje novinara Kostasa Vaxevanisa prije dvije godine nakon što je objavio imena osoba koje u Švajcarskoj imaju svoje bankovne račune. U međuvremenu je Vaxevanis oslobođen iz zatvora. U posljednje vrijeme je došlo do pojačanog napada na sportske novinare. Tako su u martu prošle godine dvije nepoznate osobe napale sportskog reportera atinskog lista Ta Nea.“, podsjeća novinar lista „Die Tageszeitung."

Preporuka redakcije