Veliki brat je sve dalje

Međunarodne debate su ovih dana protekle u znaku dva krizna žarišta: konflikta sa Sjevernom Korejom i budućnosti nuklearnog sporazuma sa Iranom. Pri tome su predsjednik SAD i njemačka kancelarka zauzeli gotovo suprotne pozicije. Koncepti im se bitno razlikuju: jedan je obilježen stalnim prijetnjama, a drugi – vjerom u dijalog.

U svom prvom nastupu pre Ujedinjenim nacijama na Ist riveru, predsjednik SAD Tramp je čak pooštrio ton i rekao da su SAD spremne da „potpuno unište" carstvo Kima Džong Una. On je diktatora u Pjongjangu okarakterisao kao „raketaša" koji je u „samoubilačkoj misiji".

Angela Merkel se iznenađujuće jasno distancirala od Trampovih riječi. „Ja sam protiv takve prijetnje i moram reći da za mene i njemačku vladu važi: mi svaku vrstu vojnog rješenja smatramo apsolutno neprimjerenim i polažemo na diplomatske napore", rekla je Merkelova za DW. Sve drugo osim sankcija je pogrešno, smatra ona.

Zanimljivo je da je Merkelova – još i prije nego što je za to bila izričito upitana – sa problema oko Sjeverne Koreje prešla na Iran. Jer, Tramp je u svom govoru pominjao i Iran i nuklearni sporazum sa tom zemljom iz 2015. godine. Moguće je da će za oko mjesec dana vlada SAD da saopšti Kongresu da se Iran ne pridržava tog sporazuma. Tramp smatra da je taj sporazum „loš dil". Ako i Kongres dođe do tog zaključka, taj „dil" će biti mrtav.

Problemi SAD sa sporazumom, ali – koji?

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu se već mjesecima zalaže za poništavanje tog sporazuma. Netanjahu – koji je u svojoj zemlji pod pritiskom i optužen je za korupciju – predložio je to Vašingtonu ali i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

U subotu ujutru mediji prenose da je Iran „uspješno" testirao raketu srednjeg dometa, mada nije jasno kada su nastali snimci koje je prikazala iranska televizija. I o Iranu je Merkelova opširno govorila rekavši da je sporazum sa Teheranom bio ispravan, kao i da je „bolje imati takav sporazum nego nikakav". Pregovori su „trajali mnogo godina, ali su na kraju donijeli ograničenje mogućnosti da se Iran nuklearno naoruža".

Na nivou ministara spoljnih poslova kontroverze su nastavljene. Trampov ministar spoljnih poslova Reks Tilerson je, dan i po nakon Trampovog govora, rekao da Vašington ima „poprilične probleme" sa atomskim sporazumom. Ali je i priznao da je Iran dosad ispunjavao sve odredbe tog sporazuma. Tilerson je to rekao poslije jednog sastanka sa svojim kolegama po dužnosti iz Irana, Njemačke, Rusije, Kine, Francuske i Velike Britanije – tih sedam zemalja je pregovaralo o tom sporazumu i potpisalo ga.

Uloga SAD se promijenila

Šef njemačke diplomatije Zigmar Gabrijel rekao je: „U našem je interesu da ne ugrožavamo sporazum i da ga ne poništavamo, ni sada ni u budućnosti." Slično se – nekoliko sati poslije Trampovog govora – izrazio i francuski predsjednik Emanuel Makron. On je, poput mnogih na Zapadu, izrazio i strahovanje da bi neuspjeh ugovora sa Iranom imao signalno dejstvo – prije svega na Sjevernu Koreju. Gabrijel je, kada je o tome riječ, na istoj liniji sa kancelarkom, što ovih predizbornih dana inače nije slučaj.

U Njemačkoj su mnoge izjave ovih dana obojene predizbornom kampanjom. No, politički posmatrači u Berlinu smatraju da se svjetska uloga SAD promijenila. Veliki brat se malo distancirao, a nastupi evropskih političara ovih dana to samo potvrđuju.