Velika budućnost Nollywooda

Gledano po broju proizvedenih filmova, nigerijska filmska industrija nadmašila je Hollywood i Bollywood. Filmovi iz najmnogoljudnije afričke zemlje ne prikazuju se samo u Africi, nego i u brojnim europskim te američkim gradovima s afričkim imigrantskim stanovništvom.

“Naš filmski sektor očekuje velika budućnost”, rekao je Emeka Mba, glavni direktor nigerijskog Nacionalnog odbora filmskih i video-cenzora. Dnevni list „National Mirror“ čak tvrdi da je Nollywood – naziv dan nigerijskoj „tvornici snova“ – na putu „pokoravanja svijeta“. Mnoge od niskobudžetnih produkcija su melodrame čije su glavne teme ljubav, moć i izdaja. Televizijski programi kao što je Africa Magic emitiraju nigerijske filmove bez prekida, slično kao što je u Brazilu slučaj s telenovelama.

Jeftini i masovno proizvođeni filmovi

Međutim, da bi se napravio iskorak nužan za međunarodni uspjeh, nigerijski jeftino i masovno producirani filmovi trebaju velika financijska sredstva i unaprijeđene produkcijske uvjete. Predsjednik Goodluck Jonathan 2010. je obećao da će vlada za zabavni sektor osigurati 200 milijuna dolara. Ta bi suma mogla Nollywoodu dati potreban zamah, ali filmaši se žale da napuhana obećanja još uvijek čekaju svoje ispunjenje. Nigerijci mogu svoju filmsku industriju uspoređivati s Hollywoodom ili Bollywoodom, ali u stvarnosti igraju u različitim ligama. Na primjer, Nollywood možda godišnje izbaci između tisuću i dvije tisuće filmova, ali godišnji promet čitave nigerijske filmske industrije kreće se, prema Mbau, svega oko 250 milijuna dolara. Riječ je o proračunu s kojim raspolaže jedan jedini film o Harry Potteru ili Spidermanu. Promatrači vole hvaliti „obećavajući, narodni pokret afričkog filma“, kao što je kazao talijanski filmaš Franco Sacchi. Nigerijski filmovi, sa zapletima baziranim na temama kao što su sukob tradicije i postkolonijalnog modernizma, redovito odnose nagrade na afričkim festivalima. Ali Nollywood je imao malo uspjeha na međunarodnim događanjiima, što je uglavnom uzrokovano kvalitetom filmova koje često prodaju ulični prodavači ili se distribuiraju kroz video-klubove za gledanje u privatnim kućama ili kafićima. U Nigeriji postoji možda svega dvadesetak pravih kina, a u mnogim afričkim zemljama taj je broj još i manji. Filmovi se uglavnom snimaju jednostavnim digitalnim kamerama i to u razdoblju od par tjedana – ponekad čak i dana. U zemlji ne postoje filmski studiji, a budžet većine filmova iznosi između deset i trideset tisuća dolara – što treba pokriti sve troškove filmske ekipe, glumaca, kostima, transporta i tehnike.

Publika u filmovima vidi vlastitu realnost

Uzimajući te okolnosti u obzir, nije čudno da zapadni gledatelji nigerijske filmove smatraju „tankima“, čak i nenamjerno smješnima. Nigerijski medijski stručnjak Emeka Okoli kritičan je prema tom amaterizmu.

„Iskorištavali smo profesiju do te točke da nas zanima samo činjenica da stalno radimo nove filmove. Jednom kada tako postupite, žrtvujete kvalitetu“, kaže profesor. Unatoč tome, nollywoodski filmovi privlače afričke gledatelje koji u njima pronalaze vlastitu realnost. Vlasnik bordela koji pokušava djevojku sa sela uvući u prostituciju nudeći joj posao konobarice, vještičja kletva koja truje odnose među obiteljima vjenčanog para, varalica koji potajno uništava trgovca i pomoću čarobnog napitka zavodi njegovu ženu. Čarobnjaštvo i urote, korupcija i skandali, pojave su koje igraju važnu ulogu u zapletima karakteriziranim jednostavnom postavom i statičnim scenama. Nužnost rezanja troškova znači da, kad je akcija u pitanju, nema previše prostora, čak i ako je nasilje – naročito kućno – često prisutno.

Kvaliteta će nadvladati

Čak i poznatiji glumci, koji mogu zarađivati i desetak tisuća dolara po filmu, zapadnom se gledatelju doimaju poput amatera. Potoci umjetne krvi i loše izrađene računalne animacije mogu malo toga napraviti na podizanju kvalitete za međunarodnu publiku. Mnogi od filmova prikazuju žene kao žrtve nasilnih ljubavnika ili okrutnih muževa. „Nažalost, često je riječ o odrazu tužne realnosti“, kaže Mba. Osim samih financijskih ograničenja, Nollwood muku muči i s piratstvom. Unutar par tjedana od izbacivanja nekog filma, pojavljuju se kopije.

„Piraterija nas košta milijune... To je noćna mora“, rekla je za National Mirror nollywoodska zvijezda Ngozi Ezenu.

Ravnatelj durbanskog Međunarodnog filmskog festivala Peter Rorvik, važne južnoafričke filmske manifestacije, kaže da se u Nigeriji rade obećavajući filmovi. „Kvantiteta će ustupiti mjesto kvaliteti. Nigerijska filmska industrija fantastičan je primjer za ostatak Afrike i s vremenom će napraviti međunarodni proboj“, zaključio je Rorvik.

Autor: Jerko Bakotin (dpa)

Odg. ured.: Senad Tanović